Baška Voda je uoči još jedne turističke (pred)sezone pravo gradilište. Uređuje se velik dio šetnice obalnog pojasa, traje rekonstrukcija pojedinih hotela i apratmana, grade se i obnavljaju dječja igrališta.
Sunčanu srijedu iskoristili smo za razgovor s dugogodišnjim načelnikom Općine Baška Voda, Joškom Roščićem.
- Uskrs nam je pred vratima, a osim kao kršćanski blagdan, uzima se i kao početak turističke sezone. Kakvi su radovi kod vas u tijeku?
Za nas turistička sezona praktično počinje završetkom stare turističke sezone. Odmah u desetom mjesecu nastavili smo radove na šetnici u Baškoj Vodi prema Baškom polju. Šetnica će dobiti dječja igrališta i razne sprave za odrasle gdje će se ljudi moći razgibavati. Na drugom kraju Baške Vode također će biti dječje igralište, u samoj Promajni također obnavljamo veliko dječje igralište u centru mjesta, a u luci u Baškoj Vodi napokon otvaramo zgradu-restoran, centar za mlade, koji će raditi svakodnevno, s preko dvjesto sjedećih mjesta, a centar gdje će vikendom biti muzika može primiti oko 150 mladih ljudi. Očekujemo da će Baška Voda biti ne samo centar općine već da ćemo privući mlade od Imotskoga, Ploča, Sinja. Ovdje mladi nemaju gdje izaći, a posebno tijekom zime. Zna se da ljeti svi radimo i da nema zabave za nas domaće, ali jedno opuštanje za mlade tijekom zime je stvarno potrebno.
Kakav sadržaj će biti u Centru za mlade?
- Bit će muzika, petkom i subotom malo jače sa zvučnijim imenima, a tijekom tjedna nešto laganije. Ostale stvari, imamo i Vatrogasni dom, i Omladinski dom, i renovirana škola u Bastu, riješili smo bivši kamenolom Bast, kao i stare zgrade kojih nije bilo na papiru, općina ih je legalizirala s ministrom državne imovine gospodinom Marićem, očekujem potpisivanje ugovora u roku petnaest dana. U Promajni su gotovi projekti Lučice, troškovnici, idemo sa županijom na određivanje ekološkoga dobra, a još smo prošle godine dovršili projekte takmičarske višenamjenske sportske dvorane, boćališta i dječjeg vrtića gdje su gotovi troškovnici i rješavamo imovinsko-pravne probleme zaostale iz bivše općine.
Uređuje se i šetnica, kako se zove taj dio?
- Drugi potok, Baško Volje, to je šetnica koju jedino financiramo iz sredstava Ministarstva turizma i općinskim sredstvima, a pomogla nam je i županija s par stotina tisuća kuna. Mi svake godine naspemo nekoliko tisuća kubika novog žala na plažu čistoga materijala, imamo čisti mljeveni kamen iz tunela sv. Ilija, gdje smo ga od RH i nadležnog ministarstva dobili, znali smo i po deset tisuća kubika godišnje nadoknaditi na plaži. Za sve imamo odobrenja i vršimo to u skladu s ekološkim načelima.
Što Baška Voda čini za produženje sezone?
- Hotel Slavia posluje tijekom cijele godine i ima jako dobre rezultate, puno bolje nego neki hoteli u susjednoj Makarskoj ili Omišu. U zimskim danima popunjen je pedeset posto, a tijekom vikenda nema mjesta. Dolaze ljudi iz BiH, Sinja, Splita koji dolaze u šetnju uz more i opušta ih.
Koliko je važna turistička suradnja obale i Zagore?
- Svakako je važna. Ja kažem da smo mi ovdje Biokovlje, a oni Zabiokovlje. Dok god građanin, stanovnik Zabiokovlja ne bude prodao svoj proizvod u turizmu, dok god ne budemo jeli ono što je proizvedeno u Hrvatskoj, u Vrgorcu, Imotskome, naš turizam neće imati potpuni efekt. Uvoz iz Nizozemske, Španjolske ili nekih drugih zemalja veliki je manjak u turističkoj ponudi. Velika stvar koju imamo u prostornom planu jest zona male privrede u kojoj će naš Zabiokovac prodavati naš domaći proizvod u turizmu. Istovremeno se radi na popisima svih potreba, a ne da se proizvodi što kome pade na pamet, već imamo potrebe hotelskih kuća i restorana i prema tome bi se trebala voditi i proizvodnja.
Zajednički trebamo i možemo ostvariti svoj interes i turizam je taj koji može povezati obalu i zagoru.
Koristite li dovoljno potencijale Biokova?
- Potencijal Biokova je zaista velik. Bio sam u dva mandata predsjednik Uprave parka prirode Biokovo i moram reći da se taj potencijal jako loše koristi. Ispada da je Biokovo samo staza od rampe do Svetoga Jure gdje gost masno plati kartu, a nema gdje popiti čašu vode ili kavu. Izgleda da se zaposle određeni ljudi, nazovimo ih uhljebi, kad dođe do nekog državnog posla, sigurne plaće, ne radi subotom i nedjeljom, onda ga nije briga za ništa. Evo, na primjer, požar koji je bio prije dvije godine i kada je izgorio veći dio Biokova i izgorjele šume stare po dvjesto, tristo godina, otada se nitko nije potrudio da se to ponovno zasadi, da se kupe sadnice. Odgovorno Vam kažem da bi i planinarska i lovačka društva to zasadila. Par tisuća sadnica nije problem kupiti, dopremiti helikopterom i organizirati radne akcije vikendom, ljudi bi to napravili. Nažalost, dogodit će nam se ono što sad vidimo u podnožju Biokova – sipine. Voda će isprati kompletno zemlju, sunce će napraviti svoje i imat ćemo golo Biokovo.