INTERVJU Hoće li Split napokon dobiti pravi društveno – kulturni centar?

Kroz druženja i stvaranje odnosa povjerenja mlade želimo poticati na aktivno sudjelovanje i građansku odgovornost, a ne samo da ih učimo i tjeramo kako biti pasivni promatrači kulturno-umjetničkog sadržaja

Splitski Dom mladih je oduvijek bio kamen spoticanja u odnosu Grada i nezavisne kulture Splita. Kako nema nikakvih ulaganja u infrastrukturu, stanje zgrade je iz godine u godinu sve lošije, pa se događa da pojedine prostorije prokišnjavaju, svaka veća bura odnese komad zgrade, a sredstva za održavanje su svakim rebalansom proračuna sve manja. Iz tog razloga, udruge korisnice prostora u Dom mladih ulažu svoj novac, te se snalaze kako znaju.


– Ako se ne krene s nekim boljim ulaganjem, sve će samo više i više propadati i biti manje funkcionalno. Sve bi se to moglo promijeniti ako bi Grad napokon definirao što želi od ovog prostora. U dosadašnjim razgovorima nije nam jasno rečeno koja je njihova vizija, samo govore da ne žele izbaciti nezavisnu scenu. Međutim, nezavisna scena u ovim uvjetima više ne može raditi. – kaže koordinatorica Platforme Doma mladih, Blanka Čop.

“Dom mladih može postati pravi Društveno kulturni centar”

– Ne možemo reći da Grad donekle ne izlazi ususret. Iz proračuna plaćaju troškove struje i komunale za cijelu zgradu. To nije tako samo u Splitu, već i u Rijeci i u drugim gradovima. Razlika je jedino u tome što u drugim gradovima takvim prostorima upravljaju udruge, a ovdje upravljaju ustanove u kulturi.

Ono čemu mi stremimo je da Dom mladih bude postavljen kao društveno-kulturni centar. To je tip zajedničkog djelovanja koji se temelji na civilno-javnom partnerstvu između grada ili ustanove i civilnog društva. Demokratičniji model, koji zahvaća razinu upravljanja, programa, organizacije, ali i dijeljenja odgovornosti za zajednički prostor i resurse. Ovakva inicijativa ne postoji samo u Splitu, već u sedam hrvatskih gradova koji imaju ovakve prostore i platforme. To je jedini koncept kojim bi se omogućilo da se prostori u kulturi stave više građanima na upravljanje, jer ukoliko grad ili ustanova upravljaju, građani tu nemaju pristup osim kao pasivni korisnici.

No političari za njihove ideje imaju sluha samo dok kampanja traje, a kasnije se to nekako zaboravi, kaže Čop.

– Za vrijeme kampanja je često bio prihvaćan naš stav, ali jednom kad dođu na vlast, to više ne funkcionira, jer bi to značilo da se moraju odreći nekih funkcija. Jasno nam je to, ali razlog koji navode je da moraju imati na toj poziciji ljude od povjerenja. Prema tome ispada da njima građani nisu ljudi od povjerenja.


– Političke elite trebaju biti spremnije demokratizirati sustav i otvoriti ga građanima i udrugama koje imaju znanje i stručnost za suupravljanje prostorima u kulturi, kakav je i Dom mladih. Inicijativa za društveno kulturni centar nije samo naša ideja, ona je prepoznata i poticana od Ministarstva kulture, Zaklade Kulture nove, Vlade ali i Europske unije, koja naglasak stavlja na važnost povećanja participacije građana u procesima donošenja odluka. Kao rezultat toga su i dva natječaja iz Europskog socijalnog fonda koja su u najavi i koja inzistiraju na civilno javnom partnerstvu između gradova i udruga. Cilj javnog poziva je da udruge, u našem slučaju udruge okupljene u Platformu Doma mladih, Grad Split i MKC, ustanova koja upravlja Domom, osmisle projekt društveno – kulturnog centra koji bi se temeljio na modelu hibridne institucije kojim se građanima otvara prostor za suupravljanje i suplaniranje programa Centra. To se možda ne čini jednostavnim sa svim ustanovama u kulturi, ali s ovakvim tipom prostora, kao što je Dom mladih u kojem već aktivno djeluje scena i daje određenu kulturnu i društvenu vrijednost svojim programima, lako je moguće.

“Nadamo se da “Grad za sve” uključuje i nas”

– Uskoro izlazi natječaj, nazvan “Kultura u centru”, koji se odnosi na aktivnosti osvještavanja građana o uključivanju u ustanove i poticanje na veću participaciju. Da građanima ne izgleda da nemaju mogućnost sudjelovati u upravljačkim strukturama ustanova ili svojim kotarima. I da se ne mora biti član stranke da bi se imalo pravo na građansku patricipaciju. Jedan dio smjera na edukaciju civilnog društva i zaposlenika gradske uprave za prihvaćanje tih demokratičnijih modela upravljanja. I osmišljavanje aktivnosti koje bi ciljale na podizanje kapaciteta i programskih profila ovakvog tipa prostora kao što je Dom mladih. – kaže Čop.



Takvi primjeri postoje u drugim gradovima, a članice Platforme se nadaju se da će kroz ovaj natječaj to postići i u Splitu.

– Mi smo o ovome s bivšom vlasti razgovarali, nitko nije bio protiv takvog tipa partnerstva, ali vidjet ćemo što će biti s novom vlasti. Gradonačelnik je u kampanji izjavio da je ovo grad za sve, pa se nadamo da taj grad za sve uključuje i nas. Ono što Platforma i civilno društvo imaju namjeru s Domom mladih ne isključuje nikoga, a korist će imati ne samo udruge već i ustanove u kulturi, Grad, a time i šira zajednica. Nadam se da se s novom vlasti nećemo baviti nekim ideološkim razlikama i vrednovanjem je li nezavisna kultura bliska nekim političkim strukturama, jer budemo li se bavili time, onda to nije grad za sve.

Hasanbegovićeva politika ostavila trajan trag

Zbog politike bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića smanjena su sredstva koja su išla preko Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a sredstva za nezavisnu kulturu su i na lokalnoj i nacionalnoj razini za programe još uvijek nedostatna, kaže Čop. U Splitu su sredstva za nezavisnu scenu oskudna i nema jasne procjene u distribuciji sredstava među korisnicima, pa se u većoj mjeri podržavaju oni programi koji su više mainstream i imaju tip programa koji privlači širu publiku. To se donekle odražava i na program u Domu mladih, ali još uvijek imaju mnogo toga za ponuditi.

U istraživanju koje su provodili među srednjoškolcima, shvatili su da danas jako malo mladih Splićana zna gdje se Dom mladih nalazi, a većina njih nije upoznata sa sadržajem koji mogu tamo pronaći.

– Mladima se sad plasira jako puno sadržaja i oni se nekako uhvate za mjesta gdje većina ide. Kod našeg istraživanja mladi su izrazili želju za prostorom u kojem se mogu doći samo družiti, bez da moraju platiti ulaz, naručiti piće ili konzumirati određeni sadržaj. Tip dnevnog boravka u kojem će sami moći kreirati program i u njemu boraviti. Nama je plan napraviti baš takav tip prostora, gdje će mladi moći kreirati svoj sadržaj, a ne ga samo pasivno konzumirati.

U Domu mladi već mogu sami kreirati sadržaj, a neke udruge nude i već gotov sadržaj. Kino klub ima jako dobre edukacije, gdje mladi mogu sami naučiti snimiti film, u sklopu Playdrame se uče dramske vještine, Hram ima suvremene cirkuske edukacije, Styleforce nudi plesni program. U klubu Kocka mladi glazbenici mogu predstaviti svoje vještine, a u sklopu kluba imamo i Openbox, jedan tip knjižnice u kojoj mladi mogu provoditi svoje vrijeme. U sklopu Doma postoji i penjački klub i skate park. Ovo je samo dio sadržaja u kojem mladi mogu aktivno sudjelovati. – zaključila je koordinatorica Platforme Doma mladih, Blanka Čop.

 

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0