Koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Pametnog i Fokusa posljednjih je dana intenziviralo kampanju diljem Dalmacije. Na listi ove koalicije za X. izbornu jedinicu tako će se nalaze od 1. do 14. mjesta: Marijana Puljak, Anđelka Tomić, Ivan Barišić, Natalia Tafra Batina, Željko Domazet, Kristijan Pejić, Vedrana Majstrović, Jakov Prkić, Gorana Rosandić, Igor Skoko, Lucija Puljak, Niška Marinović i Ante Pranić.
Vrgorački gradonačelnik Ante Pranić odlučio se za posljednje mjesto na listi, ali nema sumnje da će osvojiti značajan broj preferencijskih glasova birača. S Pranićem smo porazgovarali o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji i o raznim političkim temama.
Kako komentirate trenutnu situacija s pojavom određenog broja novozaraženih koronavirusom u cijeloj zemlji? Hoće li se to odraziti na turizam, očekujete li uskoro ponovno uvođenje strožih epidemioloških mjera te konačno hoće li doći do odgode parlamentarnih izbora?
- Članovi Stožera, koji o tome donose odluke, umjesto pandemijom, bave se predizbornom utakmicom. To nije baš primjereno ponašanje za ozbiljan problem kojeg cijeli svijet nastoji riješiti. O novom širenju koronavirusa moraju najprije pričati stručne osobe koje poznaju materiju. Ja sam po struci inženjer građevine i u viruse se ne razumijem. No, svakako mogu reći da je zabrinjavajuće za svakog šestog zaraženog ne znamo kako se zarazio. Brine, i da unatoč porastu novih potvrđenih slučajeva, sve se manje testira. Ovo ukazuje na raspad hrvatskog sustava borbe protiv Corone. Naravno da će se odraziti na turizam i na sve gospodarske aktivnosti povezane s turizmom, što će imati iznimno loše posljedice za svih jer smo država ovisna o turizmu. Nadam se da će Hrvatska razviti dobrovoljnu aplikaciju za praćenje kontakata, koja je bazirana na bluetooth tehnologiji, i u potpunosti sigurna za privatnost građana. Na ovakvom rješenju rade brojne europske zemlje, a prepoznaju ga jedan od načina spašavanja turističke sezone. Mislim da do odgode izbora neće doći, više od toga me strah rezultata izbora i odgode nužnih reformi, u slučaju da građani ne prepoznaju reformske opcije – HDZ i SDP to sigurno nisu.
Iako smo već pisali o tome, ipak je jedan od glavnih programskih argumenta stranke s Imenom i Prezimenom teritorijalni preustroj RH. Možete li našim čitateljima pojasniti o čemu je točno riječ te kakve benefite od smanjenja broja jedinica regionalne te lokalne samouprave imaju građani?
- Aktualna pandemija otvorila je neka pitanja o dugoročnom strateškom razvoju Hrvatske, od kojih već godinama bježimo. Među velike pomake koje trebamo napraviti spada i teritorijalni preustroj. Sjetimo se samo neefikasnog sustava propusnica – ljudi su ostali zarobljeni u granicama vlastitih lokalnih jedinica, a svaki županijski stožer je vodio svoju politiku, iako su pokrivali jedinstvene prirodne cjeline. Predložili smo novi model teritorijalnog preustroja RH prema kojem bi umjesto 555 samostalnih i nepovezanih jedinica lokalne samouprave i gradom Zagrebom, država imala 111 administrativnih cjelina raspoređenih u pet regija, plus grad Zagreb. Paukovu mrežu županija želimo transformirati u sustav regija. Stvaranjem jakih regija omogućila bi se decentralizacija mnogih funkcija koje sada obavljaju državne agencije. Građani bi dobili efikasnije i bolje usluge, upravu usmjerenu na njihove potrebe. Racionalizacijom sustava omogućili bi stvaranje ušteda koje su preduvjet općeg poreznog rasterećenja. Objedinjavanjem istih javnih usluga na razini većeg broja gradova i općina, usluge bi postale bolje i u konačnici jeftinije. Uvođenjem reda u sustav nadležnosti posebno u velikim gradovima omogućio bi se brži razvoj i stvaranje poduzetničke klime koja se trenutno guši u kompliciranim i nejasnim uvjetima poslovanja.
Za gradove i općine predlažu spajanje administrativnih kapaciteta s ciljem održivosti života i u najmanjim entitetima. Smatraju kako je rascjepkanost i brojnost gradova i općina zapravo devastiralo ono što je trebalo biti razlog njihove brojnosti – spuštanje usluge što bliže korisniku.
- Tako je. Cilj tog preustroja je da pet ili deset općina može na sličan način koristiti zajednički administrativni aparat. Zašto svi trebaju imati tajnicu ili pročelnika za opće poslove? Trebamo prestati razmišljati da svi imamo sve. Krenimo razmišljati da možemo dijeliti određeni zajednički upravni aparat, a uštede usmjeriti u nove razvojne projekte ili dodatni smanjiti troškove života građana. Novi teritorijalni ustroj je temelj za ostanak života u ruralnom prostoru koji se nezaustavljivo prazni. Kako javne usluge mogu ostati na istom nivou ako je ljudi u ruralnom prostoru je sve manje i manje, a isti standard se traži od grada ili općine u ruralnom prostoru, kao i nekog većeg urbanog centra? Sve velike političke opcije su toga svjesne, ali od jeftinije i bolje javne usluge prema građanima, bitnije su im politička podjela moći i zadržavanje ovakvog fragmentiranog sustava.
Vjerojatno će teritorijalni preustroj izazvati negativne reakcije vladajućih, preciznije obje najveće stranke. Držite li da je situacija s koronavirusom razotkrila mogućnosti kako zamijeniti brojnu administraciju, kao i “osvijestila” političke elite u nužnost takve reforme?
- Ponovit ću. Velike političke opcije ne razmišljaju o novom ustroju države. Dapače, žele što duže ostaviti ovako stanje koje jamči kaos, a oni se baš u tom kaosu snalaze i od tog kaosa politički preživljavaju. Kaos omogućava preklapanje nadležnosti što otvara prostor korupciji. Sjetimo se slučaja Rimac. Koliko je javnopravnih tijela bilo upleteno u gradnju vjetroparka! S velikim brojem gradova i općina raste rizik manipulacije javnim nabavama i veća je mogućnost zapošljavanja na temelju stranačke iskaznice. Državna revizija ne može sagledati jednom godišnje sve gradove i općine zbog njihove brojnosti. Situacija s koronavirusom je otkrila još jedan detalj – iako živimo u digitalnom okružju, mnogi naši javni sustavi nisu digitalizirani. Političku elitu ovakve stvari ne brinu. Uz sve to je veliki problem uprave slaba apsorpcija bespovratnih sredstva EU, zbog lošeg i tromog sustava programiranja i ugovaranja.
Pored smanjenja broja tijela lokalne vlasti, koje su ostale najznačajnije programske odrednice Stranke s Imenom i Prezimenom?
- Antikorupcijski program, reforma zdravstva i sustava poticaja u poljoprivredi, porezna rasterećenja i program za mlade.
Vi ste prije četiri godine postali najmlađi gradonačelnik Vrgorca, “usput” i prvi koji nije iz HDZ-a. Odmah nakon tih lokalnih izbora ste poduzeli niz mjera unutar gradske uprave, mjera koja su donijele uštede no i nezadovoljstvo dijela zaposlenih. Smatrate li da možete u tom smjeru nastaviti u Saboru RH?
- Mi smo smanjili gradsku upravu za preko 35%. Digitalizirani su mnogi radni procesi. Za vrijeme koronavirusa, kompletno računovodstvo grada, zaposlenici uprave su vodili iz svojih domova. Imali smo najveći skok u transparentnosti u državi, a naš sustav javne nabave je rigorozniji od zakonom propisanog. Naravno da smo rezali sve nepotrebne troškove, i paralelno reorganizirali sve gradske službe. Dali smo desetak otkaza jer određena radna mjesta više nisu bila potrebna. Na sudu smo pobijedili u svim radnim sporovima, i na primjeru Vrgorca pokazali da nije nemoguće otkazati ugovor o radu u javnoj službi. Sada se zna red, a reda će biti i u državi ako nas građani izaberu.
Vrgorac ste pozicionirali kao jaki poljoprivredni kraj, ali razvijate i projekt „Solar City“.
- Mi smo dobitnici nagrade pametne digitalizacije Hrvatske 2018. godine za našu e-tržnicu. Danas taj model mnogi kopiraju, pa i na nacionalnoj razini. Drago mi je da smo mi bili prvi. U gospodarskoj zoni omogućili smo investicije u prehrambenoj industriji teške preko 200 milijuna kuna, a surađujemo i s Agronomskim fakultetom i nizom stručnih ustanova na daljnjem razvoju vrgorske poljoprivrede. U suradnji s energetičarima razvili smo model „Solar City“, također prvi u Hrvatskoj. Cilj nam je poticati korištenje obnovljivih izvora energije i time uštediti novac našim građanima.
Koliko mandata u Saboru RH očekujete u “dalmatinskim” izbornim jedinicama, IX. i X.?
- Ne opterećujem se mandatima. Pustimo građanima da odluče.
Što bi trebalo učiniti kako bi razvoj regija, prvenstveno Dalmacije, bio ravnomjerniji te ne bi toliko zaostajao za Zagrebom?
- Grad Zagreb je jedinstvena administrativna cjelina, Dalmacija je razbijena na četiri županije i u toj rascjepkanosti ne može se razvijati puni potencijal ove regije. Turizam nam je, kao, glavna djelatnost. Kako možemo Dalmaciju brednirati kao jedinstvenu turističku destinaciju kad na području Dalmacije imamo četiri županijske turističke zajednice i desetke općinskih i gradskih turističkih zajednica, a svaka od njih ima svoju strategiju i svoj plan rada. Shvatimo to jednom. Nije nama kriv Zagreb, krivi smo mi. Četiri velika dalmatinska grada – Split, Zadar, Šibenik i Dubrovnik – imaju okove razvoja jer se na njihovim administrativnim područjima mnoge gradske ovlasti preklapaju sa županijskim ovlastima. U toj mreži preklapanja ovlasti i odgovornosti, izostaje ubrzani razvoj.
Tko je, po Vama, moguć postizborni partner, odnosno hoćete li podržavati koaliciju (ili neku vrstu sporazuma) s nekim od dva vodeća politička bloka u Hrvatskoj te pod kojim uvjetima?
- Ne zanimaju me. Naš nulti uvjet je jasan. Novi teritorijalni ustroj. Prije će se oni međusobno dogovoriti nego prihvatiti reformu javne uprave jer bi se time zamjerili stranačkoj vojsci koju su zaposlili zadnjih desetljeća.
Kao jednog od najpoznatijih ljudi Stranke s Imenom i Prezimenom, gradonačelnika Vrgorca, recite nam nešto više o sebi, kako provodite dan izvan ureda, što su vam zanimacije, hobiji,...?
- U zadnje vrijeme nemam slobodnog vremena. Volim da se stalno nešto događa. Takav sam, ne volim statičnost i ostavljanje radnih obaveza „za sutra“. Dosta vremena provedem u autu jer se nalazimo u izbornom procesu. Volim nogomet s ekipom, ali zadnjih mjeseci i to je na ledu, zbog koronavirusa.