Na ovim izborima predvodite koalicijsku listu za županijsku skupštinu i kandidat ste za župana. Ovo je Vaš posljednji mandat kao gradonačelnika – od svega ostvarenog u Vrgorcu, na što ste najviše ponosni?
– Najvažnija su nova radna mjesta, ona su jedini garant poboljšanja kvalitete života i otpornosti naših lokalnih zajednica. Bili smo grad iz kojeg investitori odlaze, danas smo grad u kojeg investitori dolaze. Preuzimanjem dužnosti gradonačelnika imali smo gospodarsku zonu s nula kuna investicija, a danas se grade investicije vrijedne 400 milijuna kn. Ogroman iskorak napravili smo u poljoprivredi, otvorili smo Poduzetnički centar, obnavljali vrtiće, podignuli transparentnost na najveću razinu prikazima svih računa, a dokazali smo da znamo uvesti reda u godine kaosa. Od grada slučaja, postali smo grad primjer drugima bez obzira na sve probleme koji su nas dočekali i financijske dugove koje smo vraćali
Kad pričamo o poljoprivredi percepcija je da su za njen razvoj najodgovorniji ministarstvo poljoprivrede i agencije koje dodjeljuju potpore i poticaje. Vi ste pokazali da lokalna razina vlasti može potaknuti razvoj poljoprivrede.
– Naravno da ta tijela u Zagrebu imaju svoju ulogu, ali za stvarno bitne pomake, ne možemo se na njih osloniti. Pa nitko ne pozna naše poljoprivrednike bolje od lokalne razine vlasti – lokalna i županijska razina su u idealnoj poziciji da budu pokretač razvoja poljoprivrede. Vrgorac je poljoprivredno –proizvodno najrazvijeniji kraj naše županije. Mi proizvodimo čak 70% svih suhomesnatih proizvoda u Hrvatskoj, pokrivamo 30% ukupne hrvatske proizvodnje jagoda i 75% stolnog grožđa Hrvatske, a na našem području se nalazi i najveće vinogorje. Sve segmente smo poticali i maksimalno pomagali u njihovom razvijanju. Zahvaljujući drugačijem odnosu prema investitorima, danas se u našoj zoni nalazi najveća pršutana u ovom dijelu Europe. Sufinancirali smo 1 milijun sadnica jagode, definirali vlastitu oznaku kvalitete za sve proizvode, dobili nagradu za digitalnu tržnicu. Novom zemljišnom knjigom poljoprivredno najrazvijenijeg dijela našeg kraja, riješili smo oko 7 000 parcela. U suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba vratili smo u život dvije autohtone sorte vinove loze. Naš Poduzetnički centar je pomogao prilikom apliciranja i povlačenja 12 milijuna kuna za preko 150 OPG-va s području Vrgorca. Sve ovo i puno više može se preslikati na model županije. Posebno želim naglasiti ulogu županije u razvoju plasteničkog uzgoja i uspostavi sustava navodnjavanja u Vrgorskom, Imotskom i Sinjskom polju
Zanima nas vaše mišljenje o stanju u Dalmatinskoj zagori, iseljavanje i teški uvjeti za život onima koji tu ostaju? Stoji li Bobanova česta usporedba s Provansom?
– Naše zaobalje ima ogromni razvojni potencijal koje županijska politika nije prepoznala. Ljudi su ogorčeni ovakvim odnosom, čemu svjedoče zadnji lokalni izbori gdje je HDZ izgubio veliki broj gradova i općina. Tu pada u vodu njihova priča o nužnoj sinergiji vlasti, jer u pojedinim gradovima i općinama zaobalja ta famozna vertikala vlasti postoji još od 90-tih pa su i dalje najnerazvijenije. Nama treba posve drugačiji pristup. Trebamo razvijati naše potencijale – poljoprivreda i ruralni turizam mogu biti dodatni izvor prihoda mnogim obiteljima i razlog ostanka. Potrebna nam je i bolja prometna povezanost i definiranje nove mreže autobusnih linija, kako bi uslugu javnog prijevoza učinili dostupnu svima. Naše zaobalje može jednog dana biti po parametrima slično Provansi, ali to ne može provesti sadašnje županijsko vodstvo jer njihovom politikom, umjesto u smjeru Provanse, već 28 godina, idemo u smjeru opustošenog područja
Što kanite uraditi s ogromnom administrativnom aparatom u prostorijama SDŽ-a? I laiku biva jasno da je to stanje naprosto neizdrživo jer se veliki dio proračuna troši na plaće od kojih su koristi, u najmanju ruku, upitne?
– Digitalizacijom procesa smanjuje se potreba za pretjeranim administrativnim aparatom. Ako bude potrebe, nakon provedene analize te uvođenja transparentnosti svih radnih procesa i praćenja rezultata, spreman sam se zahvaliti administrativnim viškovima raskidom ugovora. Tu imamo iskustva iz Vrgorca. Ni jedan takav radni spor nismo izgubili. Ljudi koji žele odgovorno raditi, razvijati svoje kompetencije i doprinositi zajedničkim ciljevima, dobrodošli su u svakom sustavu – bilo javnom ili privatnom
Mladi ste, imate energije, nemate moralnih repova iza sebe, no nije li vas strah zadatka kojeg ste postavili pred sebe, odnosno neuspjeha?
– Svakom zadatku kojeg preuzmem pristupam ozbiljno i s ciljem da ga uspješno riješim – nisam od onih koji se olako uhvate „funkcija“. No, itekako sam svjestan da idućeg župana čekaju problemi koji se ne rješavaju godinama. Prije nego sam se odlučio za kandidaturu, definirali smo tim stručnih i dokazanih ljudi te programske smjernice i vrijednosti koje nas povezuju. Svjesni smo veličine i ozbiljnosti problema koji nas čeka – spremni smo, znamo i hoćemo raditi neumorno u suradnji sa strukom, jedinicama lokalne samouprave i svim relevantnim dionicima na rješavanju problema, odnosno razvoju potencijala Splitsko-dalmatinske županije. Nije me ničega strah, ali strah prepoznajem kod naših političkih suparnika. Dolazak promjena se osjeća u zraku – naša je županija spremna za veliki zaokret i napuštanje lošeg modela koji nam se nameće zadnjih 28 godina
