Donosimo drugi dio razgovora s direktorom Split parkinga Markom Bartulićem.
Novih parkirališta kronično nedostaje u Splitu, konzervativne procjene stručnjaka govore o najmanje pet tisuća mjesta. Prije nekoliko godina su najavljeni projekti izgradnje novih garaža u nekoliko gradskih kotareva, no do danas ih je realizirano tek nekoliko. U Krležinoj ulici na Sućidru te u Vrazovoj ulici na Visokoj. Nedavno ste objavili poziv zainteresiranim stanarima upravo za te dvije lokacije. U međuvremenu su nam građani dojavljivali o problemima, čak i prijavama komunalnog redarstva (za lokaciju u Vrazovoj) vlasnicima automobila, iako je pravno-formalno stanje suspektno. Kakva je trenutna situacija na te dvije lokacije, kada će sve biti finalizirano?
- Grad Split je vodio te projekte, Krležina je završena prije dvije godine i tada se i kroz medije moglo pratiti kako se razvija situacija, postojali su prijedlozi hoće li ići pod naplatu... Posljednjih mjeseci smo dobivali upite upravo iz tog kotara s konstatacijama kako “u garaži nema reda, prepuštena je sebi, ostavljaju se olupine”, a postojali su i nedostaci na samoj garaži koje je trebalo otkloniti. Kontaktirani smo više puta od strane kotara da su tom garažom “dobili još jedan nered”, mogu citirati predsjednika kotara koji mi je rekao doslovno “bilo koji model upravljanja je bolji od ovoga kada je prepuštena sebi”. Vrazova je dovršena prije nekoliko mjeseci, problem je model upravljanja no u oba slučaja rješenje je pred finalizacijom.
U Splitu generalno postoje dva modaliteta. Prvi, gdje građani dobivaju rezervirana parking mjesta, a većina garaža se upravlja tako, te model poput vanuličnih parkirališta gdje imate pretplatu, recimo u Krležinoj ili Vrazovoj bi to bilo 90-ak kuna, ali nemate zagarantirano svoje mjesto. Moram reći da taj model s garažama gdje netko ima rezervirano parking mjesto, ima jedino Grad Split u cijeloj Hrvatskoj, možda čak i šire, nigdje nisam naišao na takav princip. To dosad nije predstavljalo problem jer se potražnja za mjestima u garažama postupno popunjavala posljednjih godina, nije bilo “viška” zainteresiranih. Kako komunalna usluga po zakonu mora biti dostupna svima pod jednakim uvjetima, proveli smo anketiranje za obje garaže te je utvrđeno kako je u Vrazovoj broj zainteresiranih nešto manji od ukupnog kapaciteta garaže, dok se za mjesto u Krležinoj na Sućidru javilo 260 zainteresiranih građana na kapacitet garaže od 160 mjesta. Sad se tu javlja problem jer bi većina građana htjela “svoje” mjesto, ali ne postoji zakonsko, legalno rješenje kome dodijeliti to mjesto... Dakle, što se tiče Krležine smo nakratko “zapeli”, čekamo odgovore građana s prebivalištem pored garaže. U Vrazovoj će se situacija i formalno riješiti ovih dana, nakon Zaključka gradonačelnika te primopredaje između Grada i nas kao budućeg upravitelja, a potom pozivamo sve zainteresirane koji su se javili za ugovore za korištenje garaže. Tu je bilo malo nestrpljenja, garaža je imala uporabnu dozvolu, čekalo se samo da se provede anketiranje građana. Morali smo odlučiti koji model koristiti da ne bi kasnije bilo “zašto nismo drugačije to riješili”. Mislim da je ovo ispravan način, nakon ovoga ne bi trebalo biti nezadovoljnih strana, garaža za koji dan počinje funkcionirati.
Što je s ostalim lokacijama, planiraju li se graditi (višeetažne) garaže u Dobrilinoj, na Trsteniku...?
- U izgradnji je garaža u Ostravskoj ulici, gdje je Grad investitor. Za tu lokaciju se čekala pravomoćna građevinska dozvola, jer je dozvola izdana 2015. godine no postupak i žalbe su odgodile izgradnju sve do nedavno, ali bolje ikad nego nikad. Za garaže gdje je Split parking investitor, a ukupno ih je osam u planu, trenutno je za šest gotov glavni projekt i predana je dokumentacija za izdavanje dozvola. Možda nije tipično da gradska firma koja upravlja parkiralištima bude investitor, ali mi smo prilikom osnivanja preuzeli taj dio posla na sebe. Ni sami nismo bili svjesni kompliciranosti sređivanja dokumentacije, birokracije, vlasničkih listova, povrata i sudskih postupaka... Možemo tražiti opravdanja: 25 godina se nije planiralo, imovinsko-pravni odnosi, ali je činjenica da gotovo nema kotara u gradu u kojem parkirališta nisu prva na listi problema. Dvije garaže su spremne za raspisivanje natječaja za izvođača i gradnju koja traje četiri do šest mjeseci. Ono što je posebno dobro je da će neke garaže dobiti popratne sadržaje poput sportskih terena ili suvremene tržnice, kao što je slučaj s onom na Sućidru. Dobrilina i nadogradnja Doverske, gdje se istovremeno radi kružni tok zbog postojeće slijepe ulice u kojoj opet zbog parkiranih vozila vatrogasci imaju probleme s pristupom, su lokacije na kojima nema problema, a dozvolu čeka još Odeska gdje zaista ne očekujemo komplikacije...
Isto pitanje vrijedi za samo središte grada, recimo parkiralište iza HNK (Manđerova - Svačićeva)? Nedavno smo razgovarali s predsjednikom splitskog Županijskog suda, jedna od tema je bilo vraćanje Općinskog suda u središte Splita. Upravo je u tijeku rekonstrukcija bivše zgrade Stande, dakle izgledni veći broj vozila u tom dijelu grada – planirate li, u suradnji s Banovinom, na toj lokaciji (Trg hrvatske bratske zajednice) povećati broj mjesta?
- Imovinsko-pravni odnosi su najveći problem za širenje Manđerove ulice, a onda i za parkiranje u Svačićevoj ulici. Na tom terenu imamo povrat koji se preko 20 godina vodi na sudu, sve to koči početak gradnje. Mi smo spremni sutra napraviti garažu sa 600 parkirnih mjesta, to bi riješilo centar grada, međutim kada će se to dogoditi, ne možemo u ovom trenutku predvidjeti.
Za naglasiti je kako će doista nastati veliki problem na Trgu hrvatske bratske zajednice. Dogodine se vraća Općinski sud, dakle 500-tinjak vozila dolazi na tu površinu. Tamo će se napraviti stanica metroa što će oduzeti dio mjesta, dakle smanjuju se kapaciteti, a povećava se potražnja. U ovom trenutku taj parking ima 450 mjesta, već danas u periodu od 10 do 13 sati treba nekih 10-15 minuta za izaći s parkinga. Zaista smo pokušali povećati protočnost, broj ulaza/izlaza, kao i što “krpamo”, popravljamo dio koji nije asfaltiran jer nije u vlasništvu Grada... Parkiralište je jednostavno preopterećeno, teško možemo popraviti stanje nekim kratkoročnim intervencijama. Za taj prostor se doista treba dobro promisliti, konzultirati struku i sve uključene i brzo djelovati jer će problem sigurno eskalirati na što upozoravamo već neko vrijeme.
Nedavno je na Gradskom vijeću bila odluka Vlade RH o poklanjanju državne imovine gradskoj upravi. Između ostalih se odluka odnosila na garaže u Ulici Ruđera Boškovića, gdje ih po tim dokumentima ima točno 1.008 na nekoliko podzemnih etaža. Pošto već upravljate tim objektom, kakva je popunjenost, ima li praznih mjesta, smatrate li cijene pošteno odmjerenim, jesu li uvjeti za stanare te ulice povoljniji, odnosno jesu li oni uopće mogli (ot)kupiti garažna mjesta?
- Kao netko tko je uključen u priču posljednjih devet godina, mogu samo reći da zvuči nestvarno činjenica da se od 1998. godine do prije dvije godine nikako nije uspio riješiti problem imovinsko-pravnih odnosa, odnosno upravitelja u tim objektima. Tome se mogu dodati bivše toplane – Spinut i Blatine. Nitko sretniji od mene što se to konačno riješilo, nadam se na višestruko zadovoljstvo nas, grada, države te u konačnici građana Splita. Stotine dopisa su poslane tijekom tih dvadesetak godina da se riješi pravni status objekata, rijetko bi dobili konkretne odgovore. S druge strane je postojala odgovornost, što će biti ako napustimo objekt, ako dođe do devastacije...
Sada je to gradska imovina pa će stvar funkcionirati puno lakše i jednostavnije. Ne može doći do prodaje ni otkupa parkirnih mjesta na bilo kojoj javnoj površini, posebno jer se radi o komunalnoj djelatnosti, bez odluke GV-a. S druge strane, u svim garažama kojima upravljamo je popunjenost apsolutna, dakle stopostotna. Imamo određeni broj mjesta koja se ne iznajmljuju zbog dotrajalosti tih specifičnih lokacija, dolazi do prokišnjavanja, a sad su u postupku sanacije. No, sva mjesta su iznajmljena te u većini garaža postoje liste čekanja po 50-ak osoba. To je ujedno i odgovor po pitanju cijene, koja je 290 kuna, makar se politika cijena ne može gledati jednostrano – u slučaju ovakve popunjenosti uobičajena privatno-poslovna odluka bi bila podizanje cijena, ali sve treba promatrati kroz rješavanje cjelokupnog prometa.
Jedna od čestih asocijacija na Split parking je i “omraženi” pauk. Međutim, posljednjih godina – od kada se sve intervencije uredno dokumentiraju – je broj nezadovoljnih značajno opao. Dva su i dalje česta upita naših sugrađana: radno vrijeme “pauka” (nerijetko nije moguće nepropisno parkirane automobile ukloniti nakon 22 sata) te okolnosti u kojima “pauk”-služba ne može intervenirati. Čest je slučaj da se “zatvore” ostali automobili, ali na makadamskim parkiralištima ili nerazvrstanim prometnicama, a nekad i nije jasno tko je pogrešno parkirao. Kada dakle “pauk” smije ukloniti vozilo?
- Prije svega moram naglasiti da je za sva premještanja, jeli neko vozilo za premještanje, odnosno ima li uvjete za intervenciju “pauka”, zaduženo prometno redarstvo. Često imamo upite zašto nekoga nismo premjestili ili zašto smo nekoga “podigli”. Posljednje vrijeme 90 posto rada pauk službe se odnosi na intervencije po pozivu, bilo prometnog redarstva bilo građana. Mi doista imamo neke lokacije s prioritetom, poput mjesta za osobe s invaliditetom, pješačke zone, zebre, višetračne ulice... gdje će naši djelatnici iz pauk-službe ako naiđu na vozilo fotografirati situaciju te čekati naredbu prometnog redarstva. Međutim, kod poziva građana imate doista svakakvih situacija. Neki su uvjereni da je situacija za premještanje, neki da nije, međutim ono što je relevantno za nas, jest da odluku o premještanju donosi službenik MUP-a ili prometnog redarstva, što je najčešće slučaj! E sad, kod bilo kakve dvojbe oko pozicije parkiranih automobila, držim kako je najbolje da građani preko aplikacije ili pozivom prometnom redaru direktno riješe situaciju. Prometni redar će izaći na teren ili nas uputiti ako je donesena odluka da je neko vozilo za premještanje. Priznajem da tu zna biti oscilacija, ali se to pokušava nekako ustaliti.
Naglašavam i kako je parkiranje na nogostupu generalno zabranjeno, no ono što je uvjet za premještanje je slučaj kada nije ostavljeno više od jednog metra od automobila do druge prepreke. Ako je ostavljeno više od jednog metra prostora od vozila do prepreke, i dalje je riječ o prekršaju, ali nije uvjet za premještanje.
Svjestan sam da u gradu ima kronični nedostatak parkirnih mjesta, a mislim da su toga svjesni i u prometnom redarstvu. Često dobijemo upite zašto na periferiji grada ne premještamo automobile... Vjerujte, kad bi striktno primjenjivali Zakon o sigurnosti prometa na cestama, trebalo bi nam 20 pauka te još pet odlagališta, a mislim da to nije smisao. No, moram naglasiti da bilježimo veliki pad prekršaja na mjestima za osobe s invaliditetom, što je zasluga naše nagrađivane kampanje “Želiš li se mijenjati za mjesto” koja je velik broj naših sugrađana osvijestila po tom pitanju... Držim i da recimo pauk iznenada prestane s radom, da bi većina građana za par dana tražila njegov povratak. Iako pauk nigdje nije omiljen, bez njega bi brzo imali blokiranu svaku zebru, nogostup...