Cijene u Hrvatskoj nastavljaju rasti, a najnoviji podaci pokazuju da se inflacija ponovno ubrzala. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U rujnu je godišnja inflacija iznosila 4,7 posto, što znači da je u listopadu porasla za dodatnih 0,2 postotna boda. Istodobno se pogoršavaju i inflacijski pokazatelji u europodručju. Prema danas objavljenoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija u zemljama koje koriste euro porasla je s rujanskih 3,8 na listopadskih 4 posto. Iako su poskupljenja zahvatila velik dio Europe, Hrvatska i dalje bilježi nešto snažniji rast cijena od prosjeka eurozone.
Energija skuplja čak 20,7 posto, usluge poskupjele 7,5 posto
Najveći godišnji rast cijena u Hrvatskoj zabilježen je u kategoriji energije. Prema podacima DZS-a, energija je u listopadu bila čak 20,7 posto skuplja nego godinu dana ranije. To je dodatno ubrzanje u odnosu na rujan, kada je godišnji rast cijena energije iznosio 20,5 posto. Visoka poskupljenja prisutna su i u uslužnom sektoru. Cijene usluga porasle su za 7,5 posto na godišnjoj razini, što je znatno više od ukupne stope inflacije. U odnosu na rujan, kada je rast iznosio 7,6 posto, riječ je o tek neznatnom usporavanju.
Zanimljivo je da istodobno industrijski neprehrambeni proizvodi, bez energije, bilježe godišnji pad cijena od 1,1 posto. Ipak, na mjesečnoj razini upravo je ta skupina proizvoda poskupjela za 2,2 posto, dok je energija u odnosu na rujan dodatno poskupjela za 1,2 posto. Ukupne potrošačke cijene u Hrvatskoj u listopadu su, prema nacionalnom indeksu, bile 0,7 posto više nego u rujnu.

Hrana gotovo stagnira, ali to ne znači povratak starih cijena
Jedan od zanimljivijih podataka odnosi se na hranu, piće i duhan. Prema prvoj procjeni DZS-a, cijene u toj kategoriji na godišnjoj su razini porasle za svega 0,2 posto, dok su u odnosu na rujan čak blago pale, za 0,1 posto.
To, međutim, ne znači da su namirnice ponovno jeftine. Niska godišnja stopa rasta pokazuje samo da su cijene gotovo nepromijenjene u odnosu na listopad prošle godine. Ona ne poništava poskupljenja koja su se dogodila prethodnih godina, zbog čega mnogi građani i dalje osjećaju visok trošak svakodnevne kupnje. Upravo je to važna razlika koju treba imati na umu pri tumačenju inflacije. Usporavanje rasta cijena nije isto što i pad cijena. Ako je neki proizvod u prethodnim godinama znatno poskupio, njegov današnji sporiji rast ne znači da se njegova cijena vratila na nekadašnju razinu.
Gdje je Hrvatska u Europi? Litva i Bugarska prednjače, Njemačka znatno bolje stoji
Za međunarodnu usporedbu koristi se harmonizirani indeks potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu između država. Prema tom pokazatelju, inflacija u Hrvatskoj u listopadu iznosi 4,4 posto, odnosno 0,4 postotna boda više od prosjeka europodručja.
Hrvatska se tako nalazi na devetom mjestu među 21 članicom eurozone po visini godišnje inflacije. Osam država bilježi višu stopu, a dvanaest nižu. Najvišu inflaciju u listopadu, prema prvoj procjeni Eurostata, ima Litva sa 6,1 posto, a odmah iza nje nalazi se Bugarska sa 6 posto. Slijede Italija i Grčka s po 5,6 posto, Cipar s 5,4 posto te Belgija s 5,2 posto. Španjolska i Luksemburg bilježe inflaciju od po 4,9 posto.
S druge strane, neke od najvećih europskih ekonomija imaju osjetno niže stope od Hrvatske. U Njemačkoj inflacija iznosi 2,8 posto, u Austriji 3,5 posto, a u Francuskoj 3,8 posto. Susjedna Slovenija također bilježi 3,8 posto, dok je u Slovačkoj stopa 2,9 posto. Posebno je zanimljiv primjer Italije, gdje je inflacija u samo mjesec dana porasla s 4,2 na 5,6 posto. Time je Italija prestigla Hrvatsku i svrstala se među članice eurozone s najizraženijim rastom cijena.
Valja napomenuti da se navedeni europski prosjek odnosi na europodručje, a ne na svih 27 članica Europske unije. Potpuni podaci za EU bit će dostupni naknadno.

Energija je problem cijele eurozone, ali Hrvatska ima dodatni pritisak kod usluga
Eurostatovi podaci pokazuju da je energija trenutačno jedan od glavnih izvora inflacijskih pritisaka u cijelom europodručju. Na godišnjoj razini njezine su cijene porasle za čak 20,8 posto, nakon rasta od 18,9 posto u rujnu.
Usluge su na razini eurozone poskupjele za 3,3 posto, a hrana, alkohol i duhan za 1,6 posto. Industrijski proizvodi bez energije zabilježili su rast cijena od 1,2 posto. Za Hrvatsku je posebno zabrinjavajuće što usluge, prema nacionalnom indeksu DZS-a, poskupljuju po stopi od 7,5 posto. Iako se hrvatski nacionalni indeks i europski harmonizirani pokazatelji ne mogu u potpunosti izravno uspoređivati, podaci jasno pokazuju da je rast cijena usluga jedan od važnijih domaćih inflacijskih problema.
Istodobno, europodručje se suočava s novim ubrzanjem inflacije. Još u listopadu 2025. godišnja stopa iznosila je 2,1 posto, dok je sada dosegnula 4 posto. To pokazuje koliko su se inflacijski pritisci pojačali tijekom posljednjih godinu dana.
Zašto DZS objavljuje 4,9 posto, a Eurostat za Hrvatsku 4,4 posto?
Na prvi pogled može djelovati zbunjujuće što se za Hrvatsku istodobno spominju dvije različite stope inflacije. Međutim, oba podatka su točna, a razlika proizlazi iz metodologije.
DZS-ov nacionalni indeks potrošačkih cijena pokazuje inflaciju od 4,9 posto i predstavlja službenu domaću mjeru promjene cijena. Harmonizirani indeks, prema kojem Hrvatska bilježi 4,4 posto, prilagođen je zajedničkim europskim pravilima kako bi se stope mogle uspoređivati između država. Jedna od ključnih razlika odnosi se na obuhvat potrošnje. Harmonizirani indeks uključuje i potrošnju nerezidenata na hrvatskom teritoriju, što je osobito važno za turističke zemlje poput Hrvatske.
Zasad je riječ o prvim procjenama. DZS će konačne podatke za listopad objaviti 16. studenoga, dok Eurostat potpunu listopadsku statistiku objavljuje 18. studenoga. Najnovije brojke u svakom slučaju potvrđuju da inflacija ostaje jedan od važnijih gospodarskih izazova. Premda Hrvatska nije među državama s najvišom inflacijom u europodručju, cijene i dalje rastu brže od njegova prosjeka, a osobito snažna poskupljenja energije i usluga nastavljaju opterećivati kućne proračune.

