Kožnata lopta napunjena kozjom dlakom
Balun o’ ruke igra se malom kožnatom loptom, promjera približno pet do šest centimetara. Tradicionalni balun šivao se od nekoliko komada kože, a njegova se unutrašnjost čvrsto punila suhom kozjom dlakom. Jedan sačuvani primjerak nalazi se u Muzeju otoka Brača u Škripu.
Lopta se ne udara reketom ni nogom, nego otvorenim dlanom ili šakom. U Nerežišćima se igra na trgu dugom oko 40 metara, a posebnost terena je mala crkvica svetih Petra i Pavla, prepoznatljiva po starom boru koji raste iz njezina krova.
Nekada se balun mogao zaigrati na ulici, trgu ili bilo kojem prikladnom prostoru, pa teren nije morao imati strogo određene granice. Igrači su morali vješto koristiti prostor, zidove i prepreke, zbog čega je svaka utakmica bila drukčija.
„Kaća“, „zoga“, „fala“ i bodovanje poput tenisa
Nekome tko utakmicu promatra prvi put teško je odmah shvatiti što se događa. Tijekom igre čuju se izrazi poput kaća, zoga, pošta, fala i adrio, a pravila se, kako kažu igrači, najbolje usvajaju tek kada se stane na teren.
Kaća označava crtu ili mjesto koje treba osvojiti, dok se bodovi tradicionalno broje na način sličan tenisu: prvi poen vrijedi 15, drugi 30, a treći 40. Nakon toga osvaja se „zoga“, odnosno igra. Lopta ostaje u igri sve dok jedna momčad ne osvoji poen ili dok se ne dogodi prekršaj.
Dodatnu nepredvidivost donosi nerežiški trg. Balun može preskočiti preko crkvice, udariti u zid ili neku drugu prepreku i nastaviti živjeti u igri. Upravo zbog takvog terena utakmica izgleda kao spoj sporta, snalažljivosti i otočnog običaja.
Tragovi igre vode duboko u prošlost
Balun o’ ruke pripada širokoj skupini starih europskih igara loptanja dlanom, koje se smatraju prethodnicima modernog tenisa. Slične igre bile su poznate u srednjovjekovnoj Francuskoj i Italiji, ali i u dalmatinskim gradovima i na otocima.
Na Braču je tradicija ostala najčvršće vezana uz Nerežišća, Donji Humac, Dračevicu i Gornji Humac, dok se srodna igra na Hvaru sačuvala u Vrisniku i još nekoliko mjesta. Danas se balun o’ ruke redovito povezuje s proslavom svete Margarite, zaštitnice Nerežišća, i Memorijalom Frane Senjkovića.
Riječ je o tradiciji koja je nekoć bila znatno raširenija, ali je s vremenom gotovo nestala. Upravo zato svako novo okupljanje na nerežiškom trgu ima značenje veće od samog sportskog rezultata – njime se prenose otočni govor, pravila, izrazi i sjećanje na način života prethodnih generacija.
Nerežiško lito se nastavlja: večeras Humčanska večer
Program Nerežiškog lita 2026. nastavlja se već danas, 18. srpnja, Humčanskom večeri na pijaci u Donjem Humcu. Najavljeno je otvaranje izložbe starih fotografija, prikazivanje videozapisa o Donjem Humcu, natjecanje u tradicijskim igrama te nastup grupe Naranča acoustic.
U Nerežišćima će se 20. i 21. srpnja održati Kino pod zvijezdama, dok je 24. srpnja u Donjem Humcu na programu dječja predstava „Svijet čarolije“.
Velika proslava svete Ane uz grupe Gazde te Matko i Brane održat će se 26. srpnja u Donjem Humcu, a 29. srpnja nastupa Dramska skupina Bracera.
Početak kolovoza donosi Dan za djecu, turnire u balotama, Dračevičku večer, Skalindu vrimena, Ribarsku večer i memorijalni malonogometni turnir. Ljetni program završit će 29. kolovoza eko-etno večeri u središtu otoka, predstavljanjem bračkih proizvoda i specijaliteta te nastupom trija Naranča.
