Priča oko bivšeg kamenoloma Perun iznad Žrnovnice postaje sve ozbiljnija.
Višak iskopa s gradilišta buduće brze ceste od TTTS-a do Stare Podstrane, projekta procijenjenog na gotovo 150 milijuna eura, prema objavljenoj dokumentaciji trebao bi se odlagati upravo na lokaciji Perun.
Hrvatske ceste navele su da je lokacija određena sukladno dopisu Splitsko-dalmatinske županije od 5. svibnja 2026. godine, a informacija o Perunu pojavila se i u odgovorima na pitanja ponuditelja objavljenima u Elektroničkom oglasniku javne nabave.
Samo površinskog sloja više od 73.000 kubika
Razmjeri zemljanih radova na budućoj brzoj cesti bit će golemi.
Samo na glavnoj trasi troškovnikom je predviđen iskop više od 73.000 kubičnih metara površinskog sloja, a tome treba pribrojiti velike količine materijala koje će nastati prilikom iskopa tunela Perun i Rudine, temelja mosta Žrnovnica, četiri vijadukta te pristupnih i zamjenskih cesta.
Dio iskopanog materijala ponovno će se koristiti za nasipe, zbog čega iz trenutno dostupne dokumentacije nije moguće utvrditi koliko bi točno kubičnih metara viška na kraju završilo na Perunu.
Troškove taksi i naknada za odlaganje snosit će izvođač radova.
Zanimljiv je i podatak da ponuditelji u svojim kalkulacijama moraju računati s referentnom udaljenošću od 20 kilometara ako Perun postane nedostupan, što dodatno otvara pitanje statusa ove lokacije i mogućih alternativnih mjesta za prihvat iskopa.
Hrvatske ceste: Županija je kroz prostorni plan odredila lokaciju
Dalmacija Danas prethodno je Hrvatskim cestama postavila dva konkretna pitanja – po kojoj pravnoj i proceduralnoj osnovi se donosi ovakav plan te kada je planiran početak aktivnosti na Perunu.
Iz Hrvatskih cesta odgovorili su:
„Prostorni plan Županije, kao i svi drugi prostorni planovi, donose se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju u kojem je propisana procedura donošenja planova.
Obveze postupanja s viškom materijala iz iskopa propisane su Zakonom o rudarstvu i Pravilnikom o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova, temeljem kojih je Županija kroz prostorni plan odredila predmetnu lokaciju.“
Na drugo pitanje – kada bi aktivnosti na Perunu trebale početi – u odgovoru koji smo zaprimili nije naveden konkretan termin.
MO Žrnovnica traži cijeli „lanac odluke“
U međuvremenu je zahtjev iz Žrnovnice znatno proširen.
Mjesni odbor već je zatražio potpuno brisanje planske stavke 216., odnosno uklanjanje Peruna iz planske namjene koja omogućuje zbrinjavanje i oporabu građevnog otpada i materijala iz iskopa. Zahtjev je upućen u okviru postupka IV. izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije.
Sada od nadležnih traže da javnosti dokumentirano odgovore na ključna pitanja: tko je predložio Perun, tko ga je odredio, na temelju kojeg akta, za koji projekt, za koju količinu i sastav materijala, uz čiju suglasnost i na temelju kojih stručnih podloga.
Od Hrvatskih cesta posebno traže podatke o procijenjenoj količini iskopa, sastavu materijala, katastarskim česticama, transportnim rutama, broju teretnih vozila, vremenu dovoza te studijama i elaboratima koji se odnose na utjecaj zahvata na okoliš.
Strah za Žrnovnicu i rijeku
Jedna od glavnih primjedbi odnosi se na mogući utjecaj na rijeku Žrnovnicu i njezino slivno područje.
U zahtjevu se tvrdi da su nadležnim institucijama već dostavljeni materijali koji, prema podnositeljima zahtjeva, pokazuju slijevanje oborinskih i površinskih voda s područja kamenoloma prema rijeci.
Zbog toga traže stručnu procjenu mogućeg utjecaja velikih količina nasutog materijala na vodni režim, eroziju, bujične tokove, kakvoću vode i odvodnju.
Važno je pritom naglasiti da su to zabrinutosti i zahtjevi koje iznose predstavnici lokalne zajednice, dok se od nadležnih institucija tek očekuju detaljni odgovori i dokumentacija.
A gdje je u cijeloj priči Podstrana?
Posebna pitanja upućena su i Općini Podstrana.
U zahtjevu MO-a navodi se da u prostorno-planskoj dokumentaciji Općine već postoji formulacija prema kojoj se višak materijala iz iskopa može odlagati na području bivšeg eksploatacijskog polja Perun, uz pozivanje na članak 216. Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije.
Od Podstrane se sada traži da kaže je li dala bilo kakvu suglasnost, kakvu je komunikaciju vodila s Hrvatskim cestama i Županijom te koju je dokumentaciju zaprimila vezano uz Perun.
Tema je već stigla i pred Općinsko vijeće Podstrane. Na službenoj stranici Općine javno je objavljen tonski zapis 9. sjednice održane 29. srpnja, a vijećnička pitanja bila su prva točka dnevnog reda.
Prema informacijama kojima raspolažemo, pitanje vezano uz Perun na toj je sjednici otvorio vijećnik Leo Klarić, a na njega je odgovarao pročelnik Živaljić. Relevantni dio nalazi se oko 31:35 minute javno dostupnog tonskog zapisa.
Žrvanj: „Želimo kulturu, ne buku, otpad i prašinu“
Udruga Žrvanj, koja se godinama bavi pitanjem budućnosti kamenoloma, za Dalmaciju Danas poručuje da neće prihvatiti pretvaranje prostora u mjesto za odlaganje materijala.
Navode da pozdravljaju interes splitskog gradonačelnika Tomislava Šute te podsjećaju na sastanak u Banovini na kojem se razgovaralo o budućnosti kamenoloma.
„Plan sanacije još nije donesen, a Žrvanj planira svoj prijedlog sanacije poslati Gradu. Naravno da se sanacija mora obaviti, moraju se neutralizirati opasni pokosi i napraviti čitav prostor sigurnim. To se neće dogoditi nasipanjem zemlje. Nakon sanacije prostor se mora dati u društvene svrhe. Naš prijedlog je poznat i više puta prezentiran – na platou nakon sanacije želimo prezentacijski centar povijesti i kulture Žrnovnice, Peruna i Poljica. Želimo kulturu, ne buku, otpad i prašinu!“, poručuju iz Žrvanja.
Podsjećaju i da su članovi udruge prije više od deset godina sudjelovali u akcijama protiv odlaganja otpada u kamenolomu.
A sada šalju i dosad najoštriju poruku:
„Ne odustane li se od suludih ideja, pozvat ćemo sve građane i napraviti najveći ekološki prosvjed koji Split pamti.“
Grad Split još nije odgovorio
Dalmacija Danas uputila je Gradu Splitu upit o namjerama Hrvatskih cesta i situaciji oko Peruna, no odgovor do zaključenja ovog teksta nismo primili.
U cijeloj priči sada ostaje niz otvorenih pitanja.
Je li Perun tek jedna od mogućih lokacija ili je za ovaj projekt već konkretno određen? Koliko bi materijala ondje trebalo biti dovezeno? Kada? Kojim prometnicama? Tko je za to dao suglasnost i koje su stručne procjene napravljene?
Upravo odgovore na ta pitanja sada traži Žrnovnica.
A sudeći prema najavi Udruge Žrvanj, priča o Perunu tek ulazi u svoju najburniju fazu.