Inflacija u Hrvatskoj ne popušta onoliko koliko bi se potrošači mogli nadati. Državni zavod za statistiku objavio je u ponedjeljak prvu procjenu prema kojoj su potrošačke cijene u kolovozu 2026. bile 4,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
U odnosu na srpanj cijene su u samo mjesec dana dodatno porasle 0,3 posto.
Istodobno je stigla i brza procjena Eurostata, koja omogućuje usporedbu Hrvatske s ostalim državama eurozone. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, hrvatska je godišnja inflacija u kolovozu iznosila 3,7 posto, dok je prosjek eurozone bio 3,3 posto.
Hrvatska ponovno iznad prosjeka eurozone
Razlika između 4,1 posto koje objavljuje DZS i 3,7 posto iz Eurostatove usporedbe nije pogreška.
Prvih 4,1 posto odnosi se na hrvatski nacionalni indeks potrošačkih cijena – IPC, dok se 3,7 posto odnosi na harmonizirani indeks HICP, izrađen prema zajedničkoj europskoj metodologiji upravo kako bi se stope među državama mogle uspoređivati. DZS pojašnjava da se pokazatelji, među ostalim, razlikuju prema obuhvatu potrošnje stanovništva.
A upravo europska usporedba pokazuje da se Hrvatska i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice.
Najveću godišnju inflaciju u kolovozu među članicama eurozone imala je Litva – 5,8 posto. Slijede:
| Država | Inflacija, kolovoz 2026. |
|---|---|
| Litva | 5,8% |
| Cipar | 5,2% |
| Bugarska | 5,1% |
| Španjolska | 4,5% |
| Belgija | 4,2% |
| Luksemburg | 4,0% |
| Hrvatska | 3,7% |
| Grčka | 3,7% |
| Portugal | 3,6% |
| Irska | 3,4% |
| Slovenija | 3,4% |
| Eurozona | 3,3% |
Prema tome, Hrvatska sedmo mjesto dijeli s Grčkom, a stopa inflacije kod nas je za 0,4 postotna boda viša od prosjeka eurozone.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se Estonija s 1,3 posto, Malta s 1,9 posto te Finska s 2,4 posto. To znači da je hrvatska stopa inflacije gotovo tri puta veća od estonske.
Energija u Hrvatskoj skuplja čak 17,4 posto
Još zanimljiviju sliku daju podaci DZS-a o tome što trenutno najviše podiže hrvatske cijene.
Daleko najveća godišnja stopa zabilježena je kod energije – čak 17,4 posto.
Slijede usluge sa 7,2 posto, dok su hrana, piće i duhan prema prvoj procjeni samo 0,1 posto skuplji nego prije godinu dana. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije istodobno su 1,3 posto jeftiniji.
Na mjesečnoj razini upravo je energija napravila najveći skok: u odnosu na srpanj poskupjela je 3,7 posto. Usluge su porasle 0,1 posto, dok su hrana, piće i duhan pojeftinili 0,2 posto, a industrijski proizvodi bez energije 0,9 posto.
I eurozonu sada snažno „gura“ energija
Sličan problem vidljiv je i na razini cijele eurozone.
Eurostat procjenjuje da je ukupna inflacija eurozone u samo mjesec dana ubrzala s 2,9 posto u srpnju na 3,3 posto u kolovozu. Najveći razlog ponovno je energija, čija je godišnja stopa rasta skočila s 10,3 na čak 14,3 posto.
Usluge su u eurozoni rasle 3,0 posto, neenergetski industrijski proizvodi 1,2 posto, a hrana, alkohol i duhan također 1,2 posto.
Tu se vidi još jedna hrvatska posebnost. DZS za nacionalni indeks procjenjuje rast cijena hrvatskih usluga od čak 7,2 posto, više nego dvostruko od stope za usluge na razini eurozone. S druge strane, rast cijena hrane, pića i duhana u Hrvatskoj gotovo je nestao.
Treba pritom naglasiti da se strukturalne stope DZS-a odnose na nacionalni IPC, a Eurostatove na harmonizirani HICP pa te brojke nisu metodološki potpuno identične, ali jasno pokazuju gdje se trenutno nalaze glavni cjenovni pritisci.
Hrvatska usporila u odnosu na proljeće, ali sada ponovno raste
Hrvatska je tijekom proljeća imala i osjetno višu harmoniziranu inflaciju. U ožujku je ona iznosila 4,6 posto, u travnju čak 5,4 posto, a zatim je pala na 4,9 posto u svibnju, 4,2 posto u lipnju i 3,6 posto u srpnju.
U kolovozu je ponovno blago porasla na 3,7 posto.
Zanimljivo je ipak da se razlika između Hrvatske i eurozone smanjila. Dok smo, primjerice, u travnju bili na 5,4 posto uz mnogo niži prosjek eurozone, sada je europska inflacija sama snažno ubrzala, prvenstveno zbog energije.
Konačni hrvatski podaci 15. rujna, Eurostatovi 17. rujna
Sve objavljene brojke za kolovoz zasad su prve procjene.
DZS navodi da se prva procjena temelji na približno 80 do 90 posto do tada pristiglih i obrađenih podataka, a konačne hrvatske podatke za kolovoz objavit će 15. rujna.
Eurostat će kompletne harmonizirane podatke za eurozonu, Europsku uniju i sve države članice objaviti 17. rujna.
Za hrvatske građane zasad je najvažnija poruka prilično jasna: iako je ukupna inflacija znatno niža nego u pojedinim razdobljima posljednjih godina, Hrvatska i dalje pripada skupini država eurozone s iznadprosječnim rastom cijena, a najveći pritisak trenutačno dolazi od energije i usluga.