U svibnju 2026. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 487 tisuća, što je za 3,3 posto više nego u svibnju 2025., kada je ostvaren promet od 1 440 tisuća putnika. Najveći promet putnika ostvarila je Zračna luka Zagreb, s 446 tisuća putnika, što je porast od 2,4 posto u odnosu na svibanj 2025., kada je prevezeno 436 tisuća putnika. Slijedi Zračna luka Split, s 406 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na svibanj 2025. porast od 2,7 posto, te Zračna luka Dubrovnik, s 398 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 5,3 posto.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama u Njemačkoj, 315 tisuća putnika, što je za 7,4 posto više u odnosu na svibanj 2025. Slijede zračne luke u Ujedinjenoj Kraljevini, s 253 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 9,7 posto, te zračne luke u Poljskoj, sa 110 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 7,4 posto.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u svibnju 2026. iznosio je 14 459, što je pad od 1,6 posto u usporedbi sa svibnjem 2025., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 14 693. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u svibnju 2026. iznosio je 723 tone, što je pad od 22,1 posto u usporedbi sa svibnjem 2025., kada je promet tereta iznosio 928 tona.
U razdoblju od siječnja do svibnja 2026. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 40 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je pad od 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. U istom razdoblju u hrvatskim zračnim lukama ukupno je ukrcano i iskrcano 3 639 tisuća putnika, što je porast od 4,2 posto. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do svibnja 2026. smanjen je za 14,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. te je iznosio 3,4 tisuće tona, izvijestio je Državni zavod za statistiku.