Iako se u Hrvatskoj prodaje sve manje nekretnina, njihove cijene i dalje rastu. O tome što stoji iza takvog trenda, kako se tržište razlikuje na obali i kontinentu te zašto nedostaje kvalitetne ponude za HRT je govorila Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Mihaljinec Knežević potvrdila je da prosječne cijene nekretnina bilježe rast, no naglasila je da se iza prosjeka kriju velike razlike među pojedinim dijelovima zemlje. Situacija u Zagrebu i turističkim središtima na obali bitno se razlikuje od one u ostatku Hrvatske.
"Broj ostvarenih kupoprodaja osjetno pada u obalnim županijama, a postotak je relativno visok i u Zagrebu", rekla je za HRT. Na kretanje cijena i broj realiziranih kupoprodaja utječe i vrsta nekretnine.
Kronični nedostatak novih stanova
Pad broja prodanih nekretnina traje već nekoliko godina, a jedan od glavnih problema tržišta je nedovoljna ponuda.
"To je kroničan problem hrvatskog tržišta nekretnina. Nemamo dovoljno novosagrađenih stanova, ni onih prosječnih, a kamoli priuštivih", rekla je Mihaljinec Knežević.
Problem nije ograničen samo na novogradnju. Ponuda rabljenih stanova i kuća također je sve slabija, posebno kada je riječ o nekretninama u dobrom stanju.
"Fond rabljenih nekretnina doslovno je potrošen. Riječ je o nekretninama u koje se godinama nije ulagalo, što je posebno izraženo na područjima bez jače gospodarske aktivnosti. Iz tog fonda se zadnjih godina puno prodalo, pa imamo velik problem s dostupnošću ponude", pojasnila je.
Na obali tržište pokreće turizam
Najviše cijene i dalje drže turistička središta poput Dubrovnika, Rovinja i Opatije, a slijedi ih Zagreb. S druge strane, cijene su u većem dijelu kontinentalne Hrvatske znatno niže.
Mihaljinec Knežević istaknula je da je na obali upravo turizam jedan od ključnih faktora koji oblikuju tržište nekretnina.
"U nekim mjestima gotovo da i nema druge gospodarske aktivnosti osim turizma. To je velik problem jer ti gradovi uglavnom žive ljeti, dok ostatak godine nema dovoljno gospodarskih ni društvenih sadržaja. Sve je usmjereno na turizam", objasnila je za HRT.
Velik dio potražnje pritom dolazi od stranih kupaca, čiji se interes više ne svodi samo na kupnju kuće ili stana za vlastiti odmor.
"Primarno kupuju stranci, koji više ne traže samo nekretnine za odmor, nego i grade objekte za turistički najam", dodala je.
Manje se prodaje, ali cijene ne padaju
Činjenicu da cijene ostaju visoke unatoč padu broja transakcija Mihaljinec Knežević povezuje s nizom strukturnih problema koji se godinama nisu rješavali.
"Ako krenemo od prostornog planiranja, jednostavno nemamo dovoljno velikih zemljišta. Nedostaje nam razvijena infrastruktura, gospodarska aktivnost i sadržaji za svakodnevni život mladih izvan Zagreba i turističkih središta", rekla je.
Istodobno se godinama gradi premalo novih stanova, dok potreba za stambenim nekretninama nije nestala. Na potražnju su utjecali i pojedini državni programi, ali i kupnja nekretnina kao investicije i načina zaštite vrijednosti novca.
"Uvijek postoji potreba za stambenim zbrinjavanjem, a istovremeno su tu i brojne investicije u nekretnine kao način očuvanja vrijednosti novca od inflacije", zaključila je za HRT.