Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Štorije
    • ARHEO Dalmacija
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSOBENJACI
    • SPLITSKI GRADONAČELNICI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Štorije
    • ARHEO Dalmacija
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSOBENJACI
    • SPLITSKI GRADONAČELNICI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Goran Mikas oživljava zaboravljene zvukove: „Tradicijska glazbala nisu prošlost, ona imaju itekako što reći!”

Diple, duduk, lijerica i gajde u njegovim rukama postaju instrumenti osobnih priča, emocija i suvremenog glazbenog izraza. Goran Mikas otkriva kako nastaju njegove skladbe, zašto je razvio vlastiti način zapisivanja glazbe te kako tradicijski instrumenti mogu pronaći svoje mjesto u modernom svijetu
D.C. / Foto: Vinko Marjanica20. listopada 2026. 11:55
goran mikas-2
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp Email

U vremenu u kojem glazbenom scenom dominiraju digitalna produkcija, elektronika i suvremeni instrumenti, Goran Mikas odabrao je drukčiji put. Kao solist na tradicijskim glazbalima, član Udruge Val Kulture i jedan od pokretača Ansambla Plet, istražuje zvukove koji su stoljećima bili dio glazbene baštine, ali im nastoji dati novi život i vlastiti autorski pečat. U njegovim se nastupima isprepliću tradicijska glazbala, vokali, naslijeđene melodije i autorske skladbe.

Kad se napjev pretvori u doživljaj nadomak Splita. Plet pjeva ojkavicu, reru i pjevanje u ravan iz Gornjih Poljica: "Bogatstvo, nemjerljivo bogatstvo nasljeđa i tradicije"

Mikas ne pristupa tradiciji kao nečemu što pripada isključivo prošlosti. Za njega su diple, duduk, lijerica i gajde instrumenti kojima se mogu ispričati i sasvim suvremene priče. Neke njegove skladbe nastaju iz osobnih sjećanja, druge iz spontanog istraživanja zvuka, a pojedine čak i pretvaranjem slova u brojeve, a potom brojeva u note. Posebno je zanimljivo što je za diple razvio i vlastite znakove kojima zapisuje skladbe.

U razgovoru za Dalmaciju Danas govori o svojem glazbenom putu, emocijama koje prenosi tradicijskim instrumentima, izazovima solističkih nastupa te odnosu između očuvanja baštine i slobode stvaranja. Otkriva i što se krije iza njegovih skladbi „Jabuka” i „Milo sunce”, kako se priprema za pozornicu te na kojim projektima trenutačno radi.

„Tradicijska glazbala nisu prošlost, ona imaju itekako što reći”

U vremenu u kojem dominiraju moderna produkcija i digitalni zvuk, svoj glazbeni izričaj gradiš na tradicijskim glazbalima. Kako vidiš njihovo mjesto u današnjoj glazbi i što ona još mogu ponuditi slušatelju?

Mislim da tradicijska glazbala imaju mnogo više mogućnosti nego što im se često pripisuje. Ona nisu samo dio prošlosti niti ih treba promatrati isključivo kroz folklor i izvođenje starih napjeva. Svako od njih ima poseban karakter, zvuk i izražajne mogućnosti koje se mogu istraživati i danas. Ne vidim razlog da se tradicijsko glazbalo ograničava na jedan način izvođenja. Važno je da ono ostane prepoznatljivo, ali i da se kroz njega može izraziti nešto osobno. Tradicijska glazbala nisu prošlost, ona imaju itekako što reći.

goran mikas1

Što te privuklo tradicijskim glazbalima i kada si shvatio da ona mogu biti više od instrumenata za izvođenje tradicijske glazbe, odnosno da kroz njih možeš izraziti vlastite ideje, osjećaje i glazbene priče?

Privukli su me zvuk, osobnost i način na koji mogu prenijeti emociju bez potrebe za velikim brojem riječi. S vremenom sam shvatio da tradicijsko glazbalo ne mora služiti samo izvođenju naslijeđenih melodija. Ono može biti i sredstvo osobnog izražavanja, poput bilo kojeg drugog instrumenta. Kada počneš stvarati vlastite skladbe, otvara se drukčiji odnos prema instrumentu. Više ne razmišljaš samo o tome kako nešto odsvirati, nego što njime želiš reći. To me najviše zanima.

Solistički nastup kao osobna glazbena priča: „Sve je na meni”

Kroz nastupe gradiš cjelinu i komunikaciju s publikom. Što ti takav pristup omogućuje i koji su njegovi najveći izazovi?

Daje mi slobodu da sam određujem tijek izvedbe i da se u potpunosti mogu prepustiti glazbi te ponovno doživjeti osjećaj koji ona nosi. Mogu slijediti vlastiti osjećaj i pustiti da se skladba razvija svojim tijekom. S druge strane, sve je na meni — od sviranja i pjevanja do komunikacije s publikom. Važno mi je da nastup ne bude samo niz odsviranih skladbi, nego cjelina u kojoj svaka pjesma ima svoju poruku.

Koliko ti je važna priprema prije izlaska na pozornicu? Imaš li svoj ritual ili način na koji se pripremaš za nastup?

Prije nastupa ili koncerta volim stati na pozornicu i osjetiti prostor u kojem ću svirati. Pokušavam zamisliti izvedbu, publiku i način na koji ću se kretati tijekom nastupa, ali i moguće pogreške koje bi se mogle dogoditi. Na taj se način unaprijed upoznajem s prostorom i prolazim kroz izvedbu u glavi. Takav pristup pomaže mi da na pozornicu izađem koncentriraniji i spremniji na eventualne pogreške.

goran mikas2

Istodobno sviranje tradicijskog glazbala i pjevanje zahtijeva kontrolu daha i niz radnji. Koliko ti je zahtjevno uskladiti sve to, a pritom sačuvati uvjerljivost interpretacije?

To je zahtjevno jer se istodobno bavim različitim glazbenim zadacima, a svaki traži svoju koncentraciju i kontrolu. Tijekom izvedbe ne razmišljam o tome koliko je nešto tehnički teško jer tehniku usvajam kroz probe, a ona mi omogućuje slobodu, a ne ograničenja. Kada sviram i pjevam, cilj mi nije samo izvedba, nego da ona tvori jednu cjelinu. U tome ima mnogo rada, ponavljanja i traženja pravog odnosa između glazbala, pokreta, glasa i emocije. Sinkronizacija je zahtjevna i iscrpljujuća, ali donosi i emocionalno pražnjenje te olakšanje.

Od armenskog duduka do slavonskih gajdi: Za diple je razvio vlastiti glazbeni zapis

Diple, duduk, lijerica i gajde imaju različite zvučne mogućnosti i izražajne karakteristike. Kako biraš glazbalo za određenu skladbu ili ideju? Mijenja li se tvoj pristup ovisno o instrumentu?

Ideje često nastaju tako da počnem svirati i pustim da me ono što odsviram odvede u nekom smjeru, sve dok se ne pojavi određena slika ili osjećaj. Ne znam uvijek unaprijed kamo će me to odvesti. Ponekad se skladba razvija kroz samo sviranje. Neke skladbe nastale su i drukčijim postupkom — numeriranjem i pretvorbom slova u brojeve, a zatim brojeva u note.

Glazbala biram prema njihovim karakteristikama. Armenski duduk savršen je za izražavanje emocija, a slavonske gajde za svečanost i slične ugođaje.

Kod dipli, primjerice, postoji jedna posebnost: nemaju note na način na koji se glazba uobičajeno zapisuje, pa sam razvio vlastite znakove kojima mogu zabilježiti kako skladba ide.

goran mikas3

„Ponekad je dovoljno nekoliko tonova ako su odsvirani s pravim osjećajem”

Kada stvaraš glazbu, što ti je najčešće polazište? Kako početnu ideju razvijaš u cjelovitu glazbenu priču?

Kod mene nema uvijek istog pravila. Ponekad sve počne jednom melodijom, a ponekad određenim iskustvom ili osjećajem koji se teško može opisati riječima. Ne razmišljam nužno o skladbi kao o klasičnoj formi koju treba popuniti. Više me zanima kako razviti početnu ideju, kako joj dati prostor i kako je dovesti do trenutka u kojem osjećam da je rekla ono što je trebala. Pritom mi je važna jednostavnost. Skladba ne mora biti duga ni prepuna događaja da bi ostavila snažan dojam. Ponekad je dovoljno nekoliko tonova ako su odsvirani s pravim osjećajem.

goran mikas4

Koliko su tvoje skladbe povezane s konkretnim ljudima, događajima, sjećanjima i osobnim iskustvima? Želiš li da slušatelji prepoznaju priču koja stoji iza glazbe ili im ostavljaš prostor za vlastita tumačenja?

Moje su skladbe često povezane s osobnim iskustvima i sjećanjima. Primjerice, skladba „Jabuka” nastala je iz sjećanja na jedno davno upoznavanje i osjećaj koji traje i danas, dok je skladba „Milo sunce” nastala zbog odlaska. Glazba mi omogućuje da sačuvam neke osobne trenutke. Meni je važna priča iz koje je nastala. Netko će u nekoj melodiji prepoznati tugu, netko mir, a netko vlastito sjećanje. Mislim da je upravo to jedna od najvećih vrijednosti glazbe: može biti vrlo osobna, a istodobno pripadati i drugima.

goran mikas5

Može li tradicija živjeti i uz elektroniku? „Očuvanje i stvaralačka sloboda nisu u sukobu”

Gdje za tebe završava interpretacija naslijeđene glazbene tradicije, a počinje osobna kreativna sloboda? Misliš li da tradicijska glazbala svoju budućnost najbolje osiguravaju očuvanjem postojećih obrazaca ili njihovim razvojem kroz nove skladbe i pristupe?

Ne mislim da između očuvanja tradicije i stvaralačke slobode mora postojati sukob. Poznavanje tradicije daje nam temelj, ali ne znači da na njemu moramo stati. Tradicija je nastajala, mijenjala se i prenosila kroz ljude koji su je izvodili, a svaka je generacija ostavljala nešto svoje. Važno je poznavati ono što smo naslijedili i odnositi se prema tome s poštovanjem, ali jednako je važno dopustiti da tradicijska glazbala sudjeluju u današnjem glazbenom životu. Uporaba elektronike ili stvaranje novih skladbi ne znači automatski odmak od tradicije. Presudno je da iza takvog pristupa postoji stvarna glazbena ideja, a ne samo želja da se nešto učini drukčijim.

goran mikas6

Nove skladbe, Ansambl Plet i Legendfest: „Nastojim stvarati glazbu koja ima vlastiti identitet”

Na čemu trenutačno radiš i u kojem smjeru želiš razvijati svoj solistički glazbeni izričaj? Što želiš postići budućim nastupima i projektima?

Trenutačno snimam skladbe nastale iz osobnih sjećanja i iskustava. Istražujem mogućnosti i način na koji se jednostavna melodija može razvijati u glazbenu priču. Nastupam i s ansamblom Plet, angažiran sam kroz udrugu Val kulture te sudjelujem u planiranju Legendfesta. Veselim se nastupima, gostovanjima i snimanjima. Nastojim stvarati glazbu koja ima vlastiti identitet. Ne očekujem da će svatko u tim skladbama prepoznati isto što i ja, ali raduje me što mogu stvarati i tražiti svoj put kroz glazbu te prenijeti iskrenost i emociju.

Pratite portal Dalmacija Danas na GoogleuDodajte nas među omiljene izvore↗
Moja reakcija na članak je...
Ljubav
2
Haha
0
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJČITANIJE VIJESTI
NAJNOVIJE VIJESTI
Učitavanje…
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.