Google će 1. listopada napraviti prvi konkretan korak prema ideji koja je donedavno zvučala poput znanstvene fantastike – pokretanju podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju u svemiru. Kompanija će lansirati eksperimentalni satelit opremljen vlastitim AI čipovima kako bi provjerila mogu li takvi sustavi pouzdano funkcionirati u orbiti.
Misija je dio Googleova projekta Suncatcher, čiji je dugoročni cilj iskoristiti goleme količine Sunčeve energije dostupne izvan Zemlje za napajanje računalne infrastrukture potrebne umjetnoj inteligenciji.
Kako piše The New York Times, satelit nazvan MVP veličine je približno poput hladnjaka, a u orbitu bi ga iz kalifornijske baze Vandenberg trebala ponijeti SpaceX-ova raketa Falcon 9.
Lansiranje dolazi znatno ranije nego što se prvotno očekivalo. Google je ranije govorio o početku 2027. godine kao terminu za slanje prototipova razvijenih u suradnji s kompanijom Planet Labs.
Četiri Googleova AI čipa odlaze u orbitu
MVP još nije podatkovni centar u pravom smislu riječi. Riječ je prije svega o eksperimentu kojim će Google prikupiti podatke potrebne za razvoj mnogo ambicioznijih sustava.
U satelitu će se nalaziti četiri Googleova TPU čipa, čija je ukupna računalna snaga približno usporediva s jednim serverom u klasičnom podatkovnom centru.
Energiju će dobivati preko solarnih panela koji bi trebali osiguravati približno jedan kilovat snage. Iako je riječ o relativno maloj količini energije, trebala bi biti dovoljna za testiranje čipova u zahtjevnim svemirskim uvjetima.
Planirano je i izvođenje jednostavnijih AI zadataka izravno u orbiti. Ako sve bude išlo prema planu, eksperimentalni satelit trebao bi ostati aktivan približno godinu dana.
Google je pritom svjesno ubrzao projekt. Planet Labs prvotno je dogovorio lansiranje dvaju satelita tijekom 2027., no Google je želio prvi hardver poslati u svemir već ove godine.
Kako bi uštedjeli vrijeme, inženjeri nisu razvijali potpuno novi satelit nego su Googleove čipove ugradili u već postojeću platformu Planet Labsa.
Kako ohladiti AI čip u svemiru?
Jedan od najvećih problema s kojim su se inženjeri susreli nije proizvodnja električne energije, nego hlađenje hardvera.
Klasični sustavi s ventilatorima u vakuumu ne mogu funkcionirati kao na Zemlji. Google je zato razvio sustav kojim se toplina iz čipova preko termalnih materijala te aluminijskih i bakrenih elemenata prenosi do posebne radijatorske površine.
Travis Beals, Googleov viši direktor za upravljanje proizvodima projekta Suncatcher, objasnio je da čipovi mogu neprekidno raditi oko 15 minuta. Nakon toga moraju se isključiti kako bi se temperatura smanjila.
Upravo će predstojeća misija pokazati koliko je takvo rješenje učinkovito u stvarnim uvjetima.
Google sanja o 81 povezanom satelitu
Projekt Suncatcher predstavljen je u studenome 2025., a Googleove ambicije daleko nadilaze jedan eksperimentalni satelit.
Kompanija i dalje namjerava tijekom sljedeće godine lansirati još dva satelita. Dugoročna zamisao uključuje 81 satelit koji bi zajedno činili orbitalni računalni klaster.
Letjeli bi u formaciji širokoj približno jedan kilometar, dok bi se podaci između pojedinih satelita prenosili brzim optičkim vezama.
Jedna od ključnih prepreka cijelom projektu trenutačno je cijena prijevoza opreme u orbitu. Google računa da bi daljnji pad cijena lansiranja mogao tijekom 2030-ih bitno promijeniti ekonomsku računicu.
Šef Alphabeta Sundar Pichai smatra da bi podatkovni centri u svemiru dugoročno mogli omogućiti znatno bolje iskorištavanje Sunčeve energije.
– Konačni cilj je jednoga dana imati podatkovne centre u svemiru da bismo bolje iskoristili energiju Sunca, koja je sto bilijuna puta veća od svega što danas proizvodimo na Zemlji – rekao je Pichai za Fox News.
Uvjeren je da bi za desetak godina takva ideja mogla izgledati znatno manje neobično nego danas.
U Googleu ipak spuštaju očekivanja
Drugi čelnici kompanije oprezniji su oko rokova. Googleov viši potpredsjednik za istraživanje James Manyika upozorava da u sljedećih nekoliko godina ne očekuje operativan sustav koji bi imao stvarnu komercijalnu korist.
Projekt uspoređuje s ranim Googleovim eksperimentima s autonomnim automobilima – tehnologijom kojoj su trebale godine razvoja prije ozbiljnije praktične primjene.
Iza cijele ideje nalazi se jedan od najvećih problema današnjeg AI-booma – ogromna potrošnja električne energije.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, potrošnja električne energije podatkovnih centara mogla bi se do kraja desetljeća približno udvostručiti i dosegnuti gotovo 1000 teravatsati.
Google nije jedini koji gleda prema svemiru
Idejom orbitalnih podatkovnih centara bave se i druge tehnološke kompanije.
SpaceX je od američke Savezne komisije za komunikacije zatražio odobrenje za potencijalno lansiranje čak milijun satelita, dok Elon Musk razmatra orbitalnu infrastrukturu namijenjenu umjetnoj inteligenciji.
Startup Starcloud, iza kojeg stoji i Nvidia, već je u studenome 2025. poslao u orbitu satelit opremljen Nvidijinim H100 čipom.
Osnivač Blue Origina Jeff Bezos također smatra da će podatkovni centri jednog dana završiti izvan Zemlje, ali očekuje da bi za ostvarenje takve vizije mogla biti potrebna desetljeća.
Skeptici upozoravaju na cijenu i tehničke probleme
Nisu svi u tehnološkom sektoru uvjereni da ideja ima ekonomskog smisla.
Izvršni direktor Amazon Web Servicesa Matt Garman upozorio je da trenutačno jednostavno nema dovoljno raketa za ostvarenje planova koji uključuju goleme satelitske konstelacije. Posebno ističe visoku cijenu slanja tereta u orbitu.
Slične dvojbe imaju i stručnjaci koji proučavaju svemirsku industriju. Kathleen Curlee iz Centra za sigurnost i nove tehnologije Sveučilišta Georgetown smatra da su rokovi koji spominju početak ili sredinu 2030-ih preoptimistični, iako samu ideju dugoročno ne odbacuje.
Postoje i potencijalni ekološki problemi. Veći broj satelita znači više lansiranja, ali i više objekata koji će se nakon završetka životnog vijeka vraćati u atmosferu. Stručnjaci zato upozoravaju na moguće posljedice za atmosferu i ozonski omotač.
Među skepticima je i izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman, koji je ideju korištenja orbite kao rješenja za ogromne energetske potrebe treniranja AI modela ranije nazvao „smiješnom“.
Pred inženjerima je dugačak popis problema
Osim hlađenja, potrebno je riješiti zaštitu osjetljivih čipova od svemirskog zračenja, osigurati vrlo brzu komunikaciju sa Zemljom te pronaći način da hardver dovoljno dugo ostane tehnološki relevantan.
Poseban je problem brzina razvoja AI čipova. Ako nova generacija hardvera stigne prije nego što satelit vrati troškove proizvodnje i lansiranja, orbitalni podatkovni centri mogli bi brzo postati ekonomski neisplativi.
Bivši SpaceX-ov inženjer i sadašnji direktor tvrtke Portal Space Systems Jeff Thornburg ipak vjeruje da će tehničke prepreke s vremenom biti riješene.
– Inženjeri će pronaći način da to proradi – poručio je, dodajući da je dugoročno glavno pitanje koliko će vremena biti potrebno da takvi sustavi postanu izvedivi.
Googleov satelit koji 1. listopada kreće prema orbiti trebao bi ponuditi prve konkretne odgovore. Za sada neće zamijeniti ni najmanji zemaljski podatkovni centar, ali će pokazati može li današnji AI hardver napraviti prvi korak prema računalnoj infrastrukturi izvan Zemlje.