Djeca odrasla devedesetih dobro se sjećaju "golih teta Čehinja" na plažama od Omiša ka jugu Dalmacije. Gola teta Čehinja zapravo i nije bila gola i nije uvijek bila Čehinja, naravno. Djevojka ili žena je bila samo topless i bile su to prve gole grudi koje je većina uživo vidjela u životu. I jako ih se dobro sjeća.
Očevi bi golu Čehinju gledali ispod oka ili sunčanih naočala, djeca bi je nevino i naglas komentirala, a tek najkonzervativniji posjetitelji plaže zgražali su se nad njezinom pojavom.
Trideset godina kasnije "golih teta Čehinja" sve je manje. Ili ih naprosto, zbog poplave golotinje na Instagramu, manje primijećujemo?
Jugoslavija je bila raj za nudiste i tete golih grudi
"S live mi strane leži jedna lipa crnokosa cura. Sva je svuda podjednako opaljena od sunca. Fine duge noge, sitni trokut blistavi crni ricasti dlačić, struk uzak a sise krupne sa ružičastim vršcima koji su se rasprsli ka dijamanti. Bože moj, kako joj je koža glatka, liša. Miris jon ćutin: blagi ženski pot i naranča. Zavidin suncu koje svaku može opalit. Još leži. Kad bi ja sam lega i pružija ruku, moga bi jon taknit "slučajno" bedra. Lagano, lagano je taknit", piše Miljenko Smoje o nepoznatoj goloj djevojci na plaži, koja mu se kasnije pridružuje na piću, u svom Libru Miljenka Smoje još 1981. godine.
Nudizam i gole grudi osamdesetih nisu izazivali snažne reakcije, naprotiv.
Među današnjim generacijama malo je poznato da je nekadašnja Jugoslavija tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina bila jedna od najvažnijih svjetskih destinacija za naturistički turizam. Duž Jadrana djelovali su deseci naturističkih kampova, plaža i turističkih naselja, a procjenjuje se da je zemlju godišnje posjećivalo oko milijun naturista.
Najpoznatija je bila Koversada kod Vrsara, koja je na vrhuncu mogla primiti oko 10.000 gostiju te je bila domaćin Kongresa Međunarodne naturističke federacije 1972. godine, prvog takvog skupa održanog u jednoj socijalističkoj državi.
Povjesničari ističu da je naturizam bio svojevrsni simbol otvorenosti tadašnje Jugoslavije prema Zapadu te važan dio turističke promocije zemlje, koja je u tom razdoblju slovila kao jedna od najliberalnijih mediteranskih destinacija kada je riječ o odnosu prema golotinji na plažama.
Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina topless je bio uobičajen prizor na brojnim jadranskim plažama, ne samo u naturističkim kampovima i FKK zonama. Tadašnja Jugoslavija slovila je kao jedna od najotvorenijih mediteranskih turističkih destinacija, a gole grudi bile su sasvim normalna pojava među domaćim kupačicama i turistkinjama, osobito onima iz zapadne Europe. Povjesničari turizma ističu da je takva praksa bila dio opuštene kulture ljetovanja koja je obilježila jadransku obalu tijekom zlatnog doba turizma 1970-ih i 1980-ih godina.
Feđa Klarić: "Crkva je učinila svoje"
Splitski fotograf Feđa Klarić za Dalmaciju Danas kaže da su onomad golih prsa na plažama, kao i danas, bile većinom strankinje.
Slaže se da je društvo u Hrvatskoj 2026. godine konzervativnije nego 1986. Spašava nas, kaže, turizam.
"Crkva je sigurno učinila svoje. Danas smo neusporedivo konzervativnije društvo nego što smo bili prije četrdeset godina. Da nema turizma i utjecaja ljudi koji dolaze izvana, bojim se da bismo po nekim pitanjima bili prava džamahirija. Snažan je utjecaj Crkve, ali i tog našeg vječnog dvostrukog morala - jedno se javno govori, a drugo privatno radi", kaže nam Feđa Klarić.
Promijenio se i trend - pozadina je u prvom planu
Zanimljivo je da današnje plaže nisu nužno čednije od onih iz osamdesetih godina, nego su se promijenili standardi onoga što se smatra prihvatljivim. Dok su gole grudi tada bile relativno čest prizor, tanga kupaći kostimi i brazilski krojevi uglavnom su se smatrali provokativnima i bili su rijetkost. Danas je situacija gotovo obrnuta – topless se viđa sve rjeđe, dok su tanga modeli postali dio uobičajene plažne mode.
Taj zaokret stručnjaci za povijest mode povezuju s trendovima koji su se od 1990-ih godina širili iz Brazila i popularne kulture prema ostatku svijeta, postupno mijenjajući percepciju ženskog tijela i onoga što je društveno prihvatljivo pokazivati na plaži. Tako su gole grudi postale iznimka, a gole stražnjice gotovo pravilo.
S ovom se tezom slaže i Feđa Klarić koji ponovno vidi utjecaj turizma i drugačijih uzora na modu i standarde ljepote.
"Nekad se veća pozadina sakrivala odjećom, a danas je suknja kraća što je pozadina veća. I to je utjecaj turizma", govori Klarić.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Instagram kaže: Gola stražnjica je OK, gole grudi nisu.
Jedan od razloga zbog kojih je topless danas znatno rjeđi nego prije nekoliko desetljeća jest i digitalna revolucija. Osamdesetih godina žena je mogla skinuti gornji dio kupaćeg kostima bez bojazni da će njezina fotografija završiti na internetu. Danas gotovo svatko na plažu dolazi s mobitelom u džepu, a mogućnost fotografiranja i trenutačnog dijeljenja sadržaja na društvenim mrežama kod mnogih stvara nelagodu.
Upravo gubitak privatnosti sve se češće navodi kao jedan od ključnih razloga pada popularnosti toplessa i naturizma. O tome su posljednjih godina pisali i brojni strani mediji, među njima i ugledni američki časopis The Atlantic, čiji su sugovornici upozorili da su pametni telefoni i društvene mreže promijenili način na koji ljudi doživljavaju vlastito tijelo u javnom prostoru. Paradoksalno, u vremenu u kojem se tijelo pokazuje više nego ikad, mnogi se osjećaju manje slobodno nego što su se osjećali prije četrdeset godina.
I Instagramov algoritam se slaže da je gola stražnjica potpuno prihvatljiva, dok su gole grudi (čak i muške bradavice) potpuno neprihvaljive.
Što kaže zakon u Hrvatskoj o toplessu?
Mnogi se sjećaju prošlogodišnjeg medijskog kaosa zbog žene na plaži u Omišu koja golim grudima izazvala nacionalni medijski skandal.
No, ako pitate zakon i maknete se od senzacionalizma, topless nije za hapšenje.
Hrvatski zakoni, naime, ne zabranjuju izričito topless na plažama, ali pojedine lokalne samouprave posljednjih su godina uvele vlastita ograničenja. Nakon donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama neke su općine i gradovi svoje komunalne odluke uskladili tako da su zabranili topless na dijelu pomorskog dobra. Kako navodi N1, među njima su Kostrena i Jelsa.
U Kostreni je tako dopušteno sunčanje u toplesu, ali ne i kupanje u moru bez gornjeg dijela kupaćeg kostima. To pokazuje da se pravila razlikuju od mjesta do mjesta te da ono što je na jednoj plaži potpuno uobičajeno, na drugoj može biti protivno lokalnim propisima.
Jesu li "gole tete Čehinje" doista nestale ili smo ih samo prestali primjećivati u svijetu prepunom golotinje na ekranima, teško je reći. No, jedno je sigurno: na jadranskim plažama danas se pokazuje više kože nego ikad, ali čini se da se ljudi pritom osjećaju manje slobodno nego prije četrdeset godina.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
