Svake godine 15. kolovoza tisuće vjernika hodočaste u marijanska svetišta diljem Hrvatske. Upravo na taj dan slavi se Marijino uznesenje na nebo.
Prema katoličkoj teologiji, 15. kolovoza Marija, majka Isusa Krista, uznesena je dušom i tijelom na nebo, a taj nauk je 1. studenoga 1950. godine proglasio papa Pio XII.
U Hrvatskoj je taj dan i državni blagdan. Najpoznatije marijansko svetište u Dalmaciji je ono u Sinju, a doslovno rijeke ljudi svake godine hodočaste tamo.
Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske
Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske ima tri stoljeća dugu prošlost. Gospina slika koja se štuje u Svetištu u Sinju donesena je iz susjedne Bosne, točnije iz Rame, iz franjevačkoga samostana na Šćitu 1687. godine.
Drugi važan događaj vezan uz tu sliku je obrana Sinja od pokušaja osmanlijske vojske da osvoji Sinj 1715. godine. Obrana se dogodila u čudesnim okolnostima. Svega 700 branitelja Sinja uspjelo se oduprijeti nadmoćnoj osmanlijskoj vojsci, a uspjeh obrane pripisuje se Božjoj pomoći jer su branitelji i narod pred slikom Majke od milosti, kako se tada zvala slika Gospe Sinjske, izmolili pomoć.
Treba istaknuti da velik broj hodočasnika Gospi Sinjskoj dolazi pješice. Velika skupina hodočasnika pješaka dolazi u nedjelju prije Velike Gospe u organizaciji Splitsko-makarske nadbiskupije. To hodočašće poznato je kao tradicionalno hodočašće mladih i ima tradiciju dugu 30 godina. Večer prije se okupljaju u Svetištu Gospe od Otoka u Solinu, slave sakramente ispovijedi i euharistije, a zatim tijekom noći hodočaste u Sinj.
I s drugih strana dolaze hodočasnici, ali ne u tako velikom broju. Stižu iz svih krajeva Hrvatske, a veliki broj hodočasnika pješaka hodočasti desetljećima.
Gospa od Pojišana
Još jedno svetište koje ima glavno slavlje na blagdan Velike Gospe je marijansko svetište Pojišan u Splitu.
Tog dana, slika Marije Hraniteljice rano ujutro se donosi u splitsku katedralu, a zatim u večernjim satima kreće svečana procesija do crkve Gospe od Pojišana na kojoj stanovnici Splita na ramenima nose srebrno prijestolje s Gospinom ikonom. Tisuće vjernika koračaju gradom do svetišta na Pojišanu.
Sliku Marije Hraniteljice u prošlosti su stanovnici donosili u Split, a tamo je ostajala sve do nestanka potencijalnih opasnosti poput epidemija, ratova, gladi i sl.
U Solinu se nalazi marijansko svetište Gospe od Otoka. Već u 10. stoljeću na tom mjestu bile su dvije crkve: Blažene Djevice Marije i sv. Stjepana, koje je dala sagraditi hrvatska kraljica Jelena Slavna. Splitski kroničar Toma Arhiđakon napisao je kako su se u predvorju crkve sv. Stjepana pokapali hrvatski kraljevi. Don Frane Bulić našao je nadgrobni natpis kraljice Jelene 1898. godine. Poslije odlaska Turaka, sagrađena je crkva Gospe od Otoka. Izgorjela je 1875., a sadašnja je sagrađena 1878. godine.
Vepric i Trsat
Vepric je marijansko svetište u blizini grada Makarske. Nastalo je 1908. godine po uzoru na Lourdes, a osnovao ga je splitsko-makarski biskup Juraj Carić, koji je po svojoj želji u svetištu i pokopan 1921. godine. Svetište čine špilja s Gospinim kipom, kapela, oltar na otvorenom, postaje križnog puta.
Najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj smjestilo se nedaleko od Rijeke, na Trsatu. Svoju povijest temelji na predaji o prijenosu nazaretske kućice iz Svete zemlje 10. svibnja 1291. na Trsat, na trsatsku Ravnicu, a od tamo 10. prosinca 1294. u Loreto, u Italiju. Kažu da je kuća stajala pune tri godine na Trsatu te je nakon toga jednostavno nestala i pojavila se u talijanskom gradu Loreto.
Na mjestu gdje se nazaretska kućica nalazila, a zatim i nestala, krčki knezovi Frankopani podigli su crkvicu koja postaje hodočasničko odredište. 1367. godine papa Urban V. darovao je neutješnim hrvatskim hodočasnicima sliku Majke Božje s Malim Isusom. Danas je Crkva Gospe Trsatske jedno od najposjećenijih svetišta koje štuju brojni narodi.