Dok prosječna radnička mirovina u Hrvatskoj iznosi tek oko 636 eura, a više od 660 tisuća umirovljenika mjesečno preživljava s manje od 570 eura, podaci o mirovinama po posebnim propisima otkrivaju frapantnu sliku socijalne nejednakosti. Jaz između onih koji su cijeli radni vijek proveli u realnom sektoru i povlaštenih kategorija postaje sve dublji, a na samom vrhu ljestvice nalaze se primatelji mirovina koje za većinu građana predstavljaju nedostižan san. Iako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne objavljuje podatke o pojedinačnim iznosima, informacije koje iznosi Sindikat umirovljenika Hrvatske jasno ukazuju na to tko su rekorderi po primanjima.
Bivši predsjednici i njihove obitelji nisu jedini koji uživaju u primanjima daleko iznad državnog prosjeka. U kategoriju takozvanih povlaštenih mirovina spada i oko 192 tisuće korisnika čija primanja značajno podižu nacionalni prosjek. Među njima se posebno ističu saborski zastupnici, članovi Vlade i suci Ustavnog suda. Iako su mirovine za nove dužnosnike ukinute, prosječna mirovina za 685 umirovljenih dužnosnika iz ove kategorije doseže gotovo 2.400 eura. Zapanjujuć je podatak da su te mirovine od 2016. godine zabilježile rast od čak 120 posto, daleko nadmašujući rast primanja običnih umirovljenika.
Visokim primanjima mogu se pohvaliti i redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Njih 120 u mirovini prima prosječan iznos od oko 2.055 eura. Iako se njihova mirovina formalno obračunava prema općem propisu, na nju primaju i poseban dodatak koji se financira izravno iz državnog proračuna.
Pojam “najbogatiji umirovljenik” ipak treba promatrati u širem kontekstu, razlikujući visinu mjesečne mirovine od ukupne imovine stečene tijekom života. Na listama najbogatijih Hrvata redovito se nalaze poduzetnici i industrijalci koji su danas u mirovini ili blizu nje, ali čije bogatstvo ne potječe iz mirovinskog sustava, već iz uspješnih poslovnih pothvata, piše Poslovni dnevnik.
