Ovog ljeta visoke temperature rijetko popuštaju pa mnogi spas od vrućine traže u klimatiziranim prostorima. Klima-uređaji često rade satima, a nerijetko su postavljeni i na vrlo niske temperature.
Iako klima-uređaji pružaju prijeko potrebno osvježenje tijekom toplinskih valova, klimatizirani zrak može imati i neželjene posljedice za organizam. Liječnici opće prakse za The Independent objašnjavaju kako klima-uređaji mogu utjecati na zdravlje te što možete učiniti kako biste moguće tegobe sveli na minimum, prenosi Index.
Koža
Dug boravak u klimatiziranim prostorima može primjetno isušiti kožu. "Klima-uređaji izvlače vlagu iz zraka kako bi prostor bio ugodniji, no time se može ubrzati gubitak vode iz kože", objašnjava dr. Opel Baker, liječnik opće prakse iz klinike Mayfield u Brightonu.
"Posljedice mogu biti suhoća, zatezanje i ljuštenje kože, a ponekad i pojačana osjetljivost, ekcemi ili ispucale usne. Ako već imate suhu ili osjetljivu kožu, primijetit ćete da klimatizirani zrak pogoršava stanje."
Oči
"Klimatizirani zrak na sličan način isušuje i oči, što uzrokuje osjećaj peckanja ili žarenja. U vrlo rijetkim slučajevima može se pojaviti i zamućen vid, ali to je zaista iznimka", kaže Baker.
On dodaje da osobe koje nose kontaktne leće mogu osjećati jaču nelagodu. "Češće treptanje može pomoći u ublažavanju simptoma", preporučuje Baker.
Nos i grlo
"Nos i grlo moraju biti vlažni. Ako se isuše, postaju nadraženi, što može izazvati grlobolju, začepljenost nosa ili promuklost", kaže Baker.
S time se slaže i dr. Lucy Hooper, liječnica iz Londona i suosnivačica tvrtke Coyne Medical. Ona dodaje: "Kada se nos i grlo isuše, sluz se teže uklanja, a ona je važan dio našeg imunološkog sustava."
Kod nekih se osoba može javiti i krvarenje iz nosa. "Klima može isušiti sluznicu u nosu, koja zbog toga lakše puca. Krvarenje se može dogoditi ako prejako ispuhujete nos ili ga dodirujete", objašnjava Baker.
Pluća
"Ako se klima-uređaji ne održavaju pravilno, mogu pojačati cirkulaciju prašine, peludi i plijesni u zraku. To nadražuje pluća i može potaknuti napadaje astme", kaže Baker.
Dr. Hooper dodaje da takvo okruženje povećava i rizik od infekcija dišnih puteva. "Ako već imate kroničnu plućnu bolest, dodatna infekcija može stvoriti ozbiljne probleme", ističe ona.
Glavobolje i bolovi u mišićima
"Možda ste nakon dužeg boravka u klimatiziranoj hotelskoj sobi osjetili glavobolju ili bolove u tijelu. To se događa zbog isušene kože i vjerojatne dehidracije, a hladan zrak može uzrokovati i napetost mišića", objašnjava Baker.
"Dehidracija je najčešće glavni uzrok tih simptoma, no i klimatizacija pridonosi takvim efektima", zaključuje.
Kako ublažiti negativne posljedice
Liječnici nude nekoliko praktičnih savjeta za smanjenje iritacija koje uzrokuje klimatizacija. Ključno je piti dovoljno vode i ostati hidratiziran.
Dr. Baker preporučuje i temeljitu njegu kože. "Ako znate da ćete dugo boraviti u klimatiziranom prostoru, nanesite hidratantnu kremu. Ona će stvoriti barijeru koja sprječava gubitak vlage", kaže on. Dr. Hooper savjetuje proizvode koji sadrže humektanse, poput glicerina ili hijaluronske kiseline, jer oni vežu vlagu i održavaju kožu vlažnom.
Zaštitite usne hranjivim balzamom, a ako nosite kontaktne leće, razmislite o kraćem nošenju ili korištenju kapi za oči, predlaže Hooper. U automobilu je korisno usmjeriti ventilacijske otvore dalje od lica i očiju.
Dr. Hooper ističe da i sobne biljke mogu pomoći jer vraćaju vlagu u atmosferu. Ako imate klima-uređaj kod kuće, Baker naglašava važnost redovitog održavanja i čistih filtera. "Možete razmisliti i o nabavi ovlaživača zraka", dodaje on.
Na kraju, dr. Hooper savjetuje da procijenite kada je klima zaista potrebna. "Iako nas hladi, možda vam nije potrebna čim dođete kući ili u ured ujutro. Pametnije je pričekati da temperatura poraste tijekom poslijepodneva prije nego što je uključite", zaključuje ona.