Dok Europa bilježi više od 16.000 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s ovogodišnjim ekstremnim vrućinama, Odbor Europske unije za zdravstvenu sigurnost poziva na temeljitu promjenu u načinu na koji se države pripremaju za toplinske valove – umjesto reagiranja tek kada nastupi izvanredna situacija, potrebno je sustavno i dugoročno planiranje.
Nedavni val ekstremnih vrućina prouzročio je tisuće dodatnih smrtnih slučajeva diljem Europe. Budući da se zbog klimatskih promjena očekuje da će toplinski valovi biti sve češći i intenzivniji, odbor koji koordinira pripravnost i odgovor na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju iznio je preporuke kojima želi ojačati otpornost Europe.
Poruka je jasna: Europa – kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu – nije dovoljno pripremljena.
Sustavi javnog zdravstva u mnogim državama članicama EU-a i dalje su „nedovoljno pripremljeni” za suočavanje s dugotrajnim razdobljima ekstremnih vrućina, navodi se u mišljenju odbora usvojenom 30. srpnja. U dokumentu se ističe da suočavanje s rastućom prijetnjom zahtijeva „međusektorski pristup koji uključuje cijelu vladu i cijelo društvo”, uz kombinaciju kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera, piše Euronews.
Posljedice po zdravlje
Posljedice po zdravlje daleko nadilaze toplinski udar. Dugotrajna razdoblja visokih temperatura povećavaju smrtnost, pogoršavaju postojeće bolesti i dodatno opterećuju zdravstvene sustave. Istodobno utječu na zdravlje biljaka i životinja, što posredno pogađa egzistenciju ljudi i mentalno zdravlje.
Ekstremne vrućine također povećavaju rizik od šumskih požara, što dodatno ugrožava javno zdravlje zbog pogoršanja kvalitete zraka, oštećenja ključne infrastrukture i degradacije okoliša.
Među najugroženijima su starije osobe, djeca, trudnice, kronični bolesnici, radnici koji rade na otvorenom te druge ranjive skupine stanovništva.
Odbor poziva države članice da poboljšaju koordinaciju između državnih tijela i javnih institucija, osiguraju redovito ažuriranje Akcijskih planova za zdravlje tijekom toplinskih valova, koje bi zajednički izrađivali stručnjaci za javno zdravstvo i civilnu zaštitu, te unaprijede razmjenu informacija putem Sustava EU-a za rano upozoravanje i odgovor. Također traži donošenje mjera utemeljenih na dokazima radi bolje zaštite djece, radnika izloženih visokim temperaturama i osoba koje sudjeluju na velikim javnim događanjima.
U mišljenju se naglašava i potreba za dodatnom edukacijom zdravstvenih djelatnika kako bi lakše prepoznavali i liječili bolesti povezane s vrućinama. Istodobno se preporučuje poboljšanje javne komunikacije kroz višejezične savjete namijenjene turistima, sezonskim radnicima, prekograničnim radnicima i zaposlenima u prometnom sektoru. Odbor također poziva na uklanjanje postojećih nedostataka u prikupljanju podataka te jačanje znanstvenih spoznaja o zdravstvenim posljedicama toplinskih valova putem Europskog opservatorija za klimu i zdravlje.
Ove preporuke dolaze u trenutku kada Europska komisija priprema Europski integrirani okvir za klimatsku otpornost, koji bi trebao biti predstavljen do kraja 2026. godine, a očekuje se da će dodatno ojačati spremnost Europske unije na klimatske rizike, uključujući ekstremne vrućine.