Dosta govorimo o sigurnosti na moru, dosta govorimo o nautičkom turizmu. Pomorska smo i ribarska zemlja – o tome moramo educirati i moramo paziti jer je to naše. U jeku udarne turističke sezone, kada splitski akvatorij postaje jedna od najgušćih pomorskih autocesta na svijetu, razgovarali smo s Ivanom Marićem, novim načelnikom Postaje pomorske policije Split.
U otvorenom razgovoru načelnik Marić otkriva s kakvim se izazovima susreću njegove posade, kako u suradnji s otočkim kolegama uvodi red na popularnim plažama, što se zapravo krije iza pojma „crni čarter“ te zašto je naš dio Jadrana, srećom, zasad pošteđen migrantskih ruta.
Ljudi i brodova imamo dovoljno, suradnja na moru je ključ
Čestitke na novoj funkciji. Preuzeli ste veliku odgovornost u najfrekventnijem razdoblju godine. Imate li dovoljno ljudi i plovila za pokrivanje cijele Splitsko-dalmatinske županije?
- Hvala vam na čestitkama. Posao je zapravo isti, nastavljamo raditi dalje, ali odgovornost je svakako velika. Posla je puno, no zato smo tu. Što se tiče ljudstva i tehnike, imamo optimalan broj ljudi i sasvim dovoljno resursa za obavljanje svih naših zadaća. Naravno, kao i u svakoj službi na svijetu, uvijek se može reći da bi moglo biti više ljudi ili sredstava, ali zaista nije takav slučaj kod nas.
Imamo dovoljno brodova, a u slučaju većeg opsega posla imamo unutarnje snage unutar naše kuće. Ono što je ključno jest izvrsna suradnja s ostalim kolegama na moru – Lučkom kapetanijom, Obalnom stražom, ribarskom inspekcijom i Carinom. Zajedno pokrivamo sve.
Koliko je pomorskih prekršaja zabilježeno od početka ovogodišnje ljetne sezone u odnosu na prošlu godinu?
- Od početka sezone zabilježili smo 205 prekršaja, što je vrlo slično prošlogodišnjoj brojci kada ih je u istom razdoblju bilo oko 190. Ilustracije radi, samo u posljednjih tjedan dana zabilježili smo 63 različita prekršaja vezana uz Pomorski zakonik, od čega je 13 glisiranja.
Najveći dio prekršaja općenito otpada na glisiranje blizu obale, nepropisno sidrenje te neposjedovanje uvjerenja za voditelja brodice kod osoba koje upravljaju plovilom.
Na jet-skijima nema „mile-lale“: Kazne se penju i do 2.600 eura
Poteže se pitanje kontrole jet-skijeva, što je već postala ljetna klasika. Jesu li kontrole pojačane i kako rješavate situacije s gostima na jahtama koji sjedaju na jet-skije bez dozvole?
- Kontrole su apsolutno pojačane, kako na brodicama tako i na jet-skijevima. Posebno kontroliramo iznajmljivanje jet-skijeva osobama koje nemaju položenu dozvolu za upravljanje, odnosno dozvolu za voditelja brodice.
Što se tiče situacija na jahtama ili jedrenjacima, vjerujem da skiperima nije lako objasniti gostu koji želi voziti jet-ski da to ne smije jer nema dozvolu. Međutim, zakon je tu jasan i nema nikakve „mile-lale“.
Kazne za takve prekršaje kreću se od 400 pa sve do 2.600 eura. Kada nakon našeg postupanja jednom kaznimo gosta i skipera koji mu je to dopustio, vjerujte da u sljedećih tjedan dana nikome više neće pasti na pamet ponoviti isti prekršaj.
Koji je, prema Vašem mišljenju, glavni uzročnik pomorskih nesreća u našem akvatoriju? Jesu li to vremenske neprilike, tehnika ili ljudski faktor?
- U uvjerljivo najvećem broju slučajeva to je ljudski faktor. More i turizam u ljudima često probude neku želju za opuštanjem pa ponekad precijene vlastite mogućnosti ili se upuste u nešto misleći da će to završiti dobro samo po sebi.
Alkohol, naravno, čini svoje, ali bih prije svega izdvojio neiskustvo nautičara. To su ljudi koji se tijekom godine bave svojim poslovima, a ljeti dođu ovdje, imaju jako malo sati plovidbe na moru i misle da se sve može izbjeći u zadnji trenutak. Na moru to tako ne ide.
Splitska vrata traže nova rješenja: Separacija i zabrana jedrenja su odlični prijedlozi
Nedavna tragična havarija u Milni ponovno je otvorila raspravu o sigurnosti u Splitskim vratima. Iako ne možete komentirati istragu koja je u tijeku, kakav je Vaš generalni osvrt na taj dio akvatorija?
- Tamo je zaista izuzetno gust promet. Iz razgovora s češkim skiperom koji je prenesen u medijima, a koji je rekao da mu je katamaran u jednom trenutku bio tek točkica, a u drugom se stvorio ispred njega, jasno je da je problem u procjeni i situacijskoj svjesnosti na moru.
Nautičari moraju konstantno znati gdje se nalaze, koliko je plovila oko njih i koliko imaju vremena za izbjegavanje takvih situacija.
Kolege skiperi i stručnjaci predlažu uvođenje separacijske zone u Splitskim vratima, zabranu jedrenja (osim za prijavljene regate) te zabranu ribarenja u tom uskom kanalu. Što mislite o tome?
- Smatram da je uvođenje separacijske zone, kao što je riješeno dolje kod Messine, odličan i dobar prijedlog. Također se slažem s prijedlogom zabrane jedrenja u Splitskim vratima jer znamo svi da je plovilu pod jedrima manevarska sposobnost znatno smanjena.
Mislim da je to izvrstan prijedlog koji bi dosta pomogao smanjenju nezgoda. Pretpostavljam da će se uskoro osnovati međuresorno povjerenstvo koje će ići u smjeru donošenja tih mjera, a Pomorska policija će se apsolutno uključiti.
Neki domaći iznajmljivači gumenjaka žale se da pomorska policija kažnjava njih, dok veliki linijski brodovi ili katamarani kroz Splitska vrata prolaze s 30 čvorova. Kako tu postupate?
- Pomorska policija ne dijeli ljude na katamarane, gumenjake ili nešto treće. Zakon je jednak za sve.
Brzina u Splitskim vratima zasad nije ograničena, što znači da ti ljudi plove dopuštenom brzinom i tu nema prekršaja za kažnjavanje. Naravno, to ne oslobađa kapetane i skipere obveze da kao pomorci itekako vode računa i obrate pozornost na gužvu u kanalu.
Podizanje znanja nautičara i problem provjere stranih licenci
Ova havarija otvorila je i raspravu o hrvatskim dozvolama, no jedrilicom je upravljao strani državljanin koji je vjerojatno imao stranu licencu. Treba li više pozornosti posvetiti stvarnoj osposobljenosti stranih skipera i trebaju li čarter tvrtke snositi veću odgovornost pri provjeri njihova iskustva, umjesto da se oslanjaju samo na formalni papir kako bi iznajmili brod?
- Jednostavno postoje dozvole koje priznaje naše Ministarstvo temeljem reciprociteta. Kako jedna čarter agencija može detaljno provjeriti tu dozvolu i uvjete školovanja u, primjerice, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj ili Njemačkoj te koliko taj čovjek stvarno ima iskustva – zaista ne znam. To je za njih ozbiljan problem.
Apsolutno se slažem da je ljudski život neprocjenjiv i da imamo nešto najvrjednije, ali za taj konkretan modalitet provjere nisam siguran kako ga provesti. No, podržavamo sve ideje i prijedloge koji idu u smjeru podizanja znanja nautičara, njihova iskustva, načina ponašanja i primjene pravilnika o izbjegavanju sudara na moru.
Noćni alkotestovi na Hvaru u suradnji s načelnikom Tadićem i uvođenje reda u Bolu
Idemo malo na akvatorij Hvara i Paklenih otoka, gdje je najveći ljetni „šušur“. Tamo se sigurno bilježe slučajevi upravljanja pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava. Kako tu stojite s kontrolama?
- Tako je, to je sve vezano uz nautička središta i mjesta gdje je najgušći pomorski promet – Hvar, Bol, Makarska, Milna, sve su to lokacije na koje redovito dolazimo.
Ovdje bih posebno naglasio da na samom otoku Hvaru izvrsno surađujemo s kolegama iz Policijske postaje Hvar unutar naše kuće, s načelnikom Jurom Tadićem. Također, jako dobro surađujemo s Lučkom kapetanijom i Obalnom stražom.
Koristimo priliku da, ako su oni na jednom području, mi izaberemo drugo, tako da smo pokrili i prisutni na cijelom akvatoriju.
Budući da su Palmižana, Stipanska i Ždrilca poznate party lokacije s kojih se turisti kasno noću vraćaju brodicama u grad Hvar, provodite li noćne alkotestove?
- Provodimo, kako ne! Ne bih rekao da to radimo u nekom fiksnom rasporedu, već planski, na temelju informacija koje prikupimo s terena.
Ciljano idemo u dane poput petka ili subote, kada su sami partiji i kada procijenimo da ćemo imati najviše rezultata na terenu.
U uvali Ždrilca bilježi se i veliki broj kazni zbog ilegalnog glisiranja unutar 300 metara od obale. Koliko tamo pazite?
- Tamo smo izuzetno prisutni. Kao što ste i sami vidjeli na terenu, s desne i lijeve strane nalazi se ogroman broj brodova na sidru.
U takvim uvjetima mogućnost nezgode je jako velika i zato smo tamo maksimalno angažirani. Također, u jutarnjim satima, oko 9 ili 10 sati, kontroliramo turiste koji unajme one male pasare s jačim motorima ili manje gumenjake bez ikakvog pomorskog iskustva.
Ukoliko ih zateknemo bez uvjerenja za voditelja brodice, odmah ih vraćamo natrag u luku Hvar, gdje su unajmili brod, i zabranjujemo im daljnju plovidbu.
Dotaknimo se i Brača, točnije Bola i plaže Zlatni rat. Tamo se u posljednje vrijeme uspješno uvodi red, nema više nepropisnog sidrenja s istočne strane kao prije?
- Tako je, tamo na Zlatnom ratu plaža je ograđena krunicama. Dolje imamo koncesionare i ljude koji imaju odobrenja za rad na pomorskom dobru, poput onih koji voze glisere s padobranom.
Mi to redovito nadziremo, kontroliramo i stupamo u kontakt s tim ljudima. Volio bih naglasiti da Pomorska policija, kao ni druge službe na moru, nije samo represivni aparat.
Naš primarni cilj je prevencija, suradnja s lokalnom zajednicom pa tako i s „Kriljanima“ ili TP Lineom, Jadrolinijom. Sve ih pozivamo na suradnju jer nam je zajednički cilj sigurnost i osjećaj sigurnosti za domaće i strane goste, kao i za nas skipere i kapetane.
Istina o „crnom čarteru“ i suradnja s Carinom
Puno se prethodnih godina govorilo o crnom čarteru. Tko je danas zadužen za njegovu kontrolu i kako to izgleda na terenu?
- Uz Pomorsku policiju tu je, naravno, Lučka kapetanija, a dio ovlasti pripada i Carini s kojom jako dobro surađujemo. Oni također imaju svoja plovila na moru.
Na teren uglavnom idemo u zajedničke akcije – s carinicima koji obavljaju poslove iz svoje nadležnosti bude i naš policijski službenik koji rješava svoj dio posla.
Trudimo se da u jednoj plovidbi objedinimo više zakona vezanih uz more, jer nijedna služba sama nije stopostotno nadležna za sve što se događa na moru.
Ako građani posumnjaju na crni čarter, neka slobodno kontaktiraju Pomorsku policiju. Mi ćemo napraviti naše provjere, a onda po potrebi alarmirati i druge institucije.
Možete li pojasniti što se točno smatra crnim čarterom, jer se u javnosti ti pojmovi često miješaju?
- Tako je, ljudi to dosta brkaju. Sukladno Pomorskom zakoniku, crni čarter je isključivo iznajmljivanje stranog broda i plovidba stranog broda teritorijalnim morem između hrvatskih luka uz naplatu.
Bez te naplate to nije crni čarter. Primjerice, ako vlasnik broda besplatno ugosti svoje prijatelje ili rodbinu i promijeni posadu, to se ne smatra crnim čarterom ako nema nikakve naplate.
Nije sve tako crno što se kaže.
Radni dan traje 24 sata, ronioci su ranjiva skupina, a stanje oko Modre špilje je uredno
Kako se nosite s umorom posada u srcu sezone, dok traje Ultra i udarni vikendi, a intervencije zbog havarija ili prekršaja traju 24 sata dnevno? Čuli smo da u Lučkoj kapetaniji znaju raditi u strašnim smjenama zbog hitnih medicinskih prijevoza (mediko).
- Mi imamo normalnu izmjenu posada jer je nemoguće da čovjek radi 24 sata u kontinuitetu tijekom ovakvih ljetnih dana, tako da to uvijek pažljivo planiramo.
Pomorske nezgode su izuzetno stresne situacije za posadu i za ljude na terenu. Što se tiče kolega iz Kapetanije, ne mogu ulaziti u to kako točno rade. Pretpostavljam da imaju smjene pa ih se diže po danu ili noći za hitne „mediko“ intervencije.
No, da ti ljudi i kolege rade stvarno težak i odgovoran posao – u to nema nikakve dvojbe i svaka im čast na tome.
Zašto se u službe spašavanja na moru ne uključe volonteri, bi li to olakšalo posao?
- Slažem se da se mogu uključiti i to bi trebao biti sustav propisan planom. No, i sada lučki kapetani u ispostavama imaju zakonsku mogućnost da u slučaju spašavanja angažiraju bilo koje plovilo koje se nalazi u luci i pozovu bilo koga da im se pridruži u akciji traganja i spašavanja. To je već regulirano zakonom.
Nismo spomenuli ronioce, koliko na njih pazite i koliko su oni ugroženi?
- Ronioci su, ako povučemo usporedbu s cestovnim prometom, zapravo kao motoristi na cesti – jednostavno su ranjiva skupina zbog prirode onoga čime se bave.
Izuzetno je važno označavanje mjesta ronjenja, pogotovo kada su u pitanju škole ronjenja, kako bi drugi sudionici znali da se oni tamo nalaze. Tu se, po običaju, koristi ronilačka plutača.
Ove godine situacija na tom području je jako dobra. Kontroliramo mjesta obuke, stupamo s njima u kontakt i nastavit ćemo paziti na njih.
Kakva je situacija u Modroj špilji na Biševu, našem turističkom biseru? Neki kažu da ove godine nema onakvih gužvi gumenjaka kao prije.
- Mi smo prisutni i tamo, na Biševu, i stanje u Modroj špilji je potpuno uredno.
Možda su se gosti ove godine okrenuli nekim drugim vidovima turizma, poput jednodnevnih izleta, ali Modra špilja je uvijek atraktivna, privlači ljude iz cijelog svijeta i mi ćemo tamo u svakom slučaju ostati stalno prisutni.
Sigurnost na vanjskim granicama: „Blagoslovljeni smo pozicijom, ali držimo oko na migrantskim rutama“
Pogledamo li situaciju na talijanskoj Lampeduzi i općenito na Mediteranu, pritisak migranata je ogroman. Kod nas, nasreću, nemamo tih problema na moru?
- Nemamo, definitivno nismo na toj ruti. Nismo ni na istočno-mediteranskoj ruti (ovoj desno od Grčke), ni na zapadnoj ruti.
Rekao bih da smo u tom smislu blagoslovljeni našom geografskom pozicijom. No, to ne znači da smo zaspali i da mislimo „ma neće to nas“.
To pitanje uvijek držimo u razmatranju jer se dio te rute može okrenuti prema nama, tako da jedno oko uvijek držimo i na tom dijelu.
U tom kontekstu redovito surađujete i s Frontexom?
- Naravno, surađujemo s Frontexom. Naš brod upravo se vratio prije desetak dana iz misije u Grčkoj, gdje je na otoku Rodosu proveo tri mjeseca.
To je naša redovita aktivnost i idemo dolje gotovo svake godine. Pritisak migranata tamo je još uvijek dosta velik, a u misiji sudjeluje velik broj brodova iz EU-a.
Za naše pomorce i policajce to je neprocjenjivo iskustvo – tamo steknu praksu u akcijama traganja i spašavanja, dovođenja plovila u luku te općenito u postupanju i ophođenju s migrantima.
Ribarske plaće i poruka za kraj: More u sekundi pretvara bezazlenost u tragediju
Nedavno mi je ravnatelj Uprave ribarstva gospodin Ante Mišura rekao da imaju problem s nedostatkom ljudi zbog malih plaća. Kako je kod vas u Pomorskoj policiji, jeste li zadovoljni primanjima?
- U posljednjih nekoliko godina situacija se dosta promijenila nabolje. Ne mogu, naravno, komentirati situaciju u ime drugih službi, ali mislim da su plaće u policiji danas puno, puno bolje nego što su bile prethodnih godina.
Naravno, uvijek će netko reći da bi volio više, ali pomak je vidljiv.
Za sam kraj, koja je Vaša poruka i apel svima koji se otiskuju na more?
- Vrhunac sezone je tu, pomorski promet je izuzetno gust i na moru je jako puno plovila.
Moj savjet i apel svima glasi: pridržavajte se pravila i budite oprezni. Ono što u jednom trenutku izgleda potpuno bezazleno, na moru se može u sekundi pretvoriti u veliku tragediju.
Znači, polako i oprezno. Mi smo tu, zovite nas, upozorite nas ako vidite prekršaje i mi ćemo izaći na lokaciju.
Što se tiče Splitskih vrata, mi ćemo se apsolutno uključiti u buduće međuresorno povjerenstvo i podržati prijedloge o separaciji, smanjenju brzine i zabrani jedrenja jer zvuče jako dobro.
Plovite sigurno i čuvajte živote!