Glavna asocijacija uz Marjan, simbol grada Splita, u posljednje je vrijeme sječa pluća grada. Da nije sve tako crno dokazuje pozitivna priča iz samog srca Marjana. Naime, Zoološki vrt u okviru Prirodoslovnog muzeja u Splitu formira Edukativni centar s tradicionalnim i izvornim pasminama domaćih životinja koji djeluje u skladu s Nacionalnim programom o očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj pri Ministarstvu poljoprivrede. Ova priča daje nadu da će Marjan, usprkos svim nedaćama, ponovno zaživjeti.
Potvrđuju to brojni posjetitelji koji u hladovini Marjana okruženoj plavetnilom i mirom traže odmak od gradske vreve. Pozitivnom ozračju povratka korijenima i suživotu s prirodom posebno se raduju oni najmlađi, još koliko-toliko netaknuti ubrzanim načinom života kojim živimo. Da se djeca posebno raduju domaćim životinjama potvrdila je djelatnica Zoološkog vrta, Jasna Bilač.
- Djeca ovdje imaju priliku zbližiti se sa životinjama i razviti prema njima empatiju. To je od velikoga značaja za zdravlje i razvoj djece, njima je empatija, ljubav i brižnost prema životinjama prirodna potreba. Također, djeca koja nemaju kućnog ljubimca ili obitelj i rodbinu na selu ovdje ostvaruju prvi kontakt s domaćim životinjama, shvaćaju život kao prirodan proces sa svim njegovim segmentima, a životinje žive u interakciji s ljudima i dobivaju svu potrebnu ljubav i pažnju – kazala je Bilač.
Čuvanje i njegovanje žive kulturne baštine kao što su izvorne i zaštićene pasmine koje stoljećima obitavaju na ovim područjima i jedinstveno su genetsko naslijeđe povezano je s cjelokupnim životom ovoga podneblja. Magarac, plemenita životinja poznata kao simbol Dalmacije, upornosti, truda i rada, koja je na svojim plećima podnijela sav teret sivoga kamena i izgradnje živi je svjedok vremena i nekadašnjega načina života. U Edukativnome centru s tradicionalnim i izvornim pasminama domaćih životinja imate priliku susresti se s životinjskom dobrotom i ljepotom, ali i naučiti nešto više o ovome kraju, a možda i samima sebi.
Buš govedo, šarena hrvatska koza, bračka pramenka i primorsko-dinarski magarac četiri su izvorne pasmine u prostorima Zoološkog vrta.
Primorsko-dinarski magarac spada u red najmanjih pasmina magarica u svijetu, a njegova predstavnica ovdje je pulica Gorka. Tim Zoološkog vrta posebno se ponosi i jednom tradicijskom pasminom domaćih životinja – dalmatinskom kokoši. Letačica iz doba kraljice Teute nikako nije obična koka. Mišićava „pogrmuša“, kako je u narodu često zovu, krije i još jednu neobičnost. Skriva se po krošnjama i grmovima te za vrijeme lijeganja jaja skriva vlastiti miris kako je ne bi pronašli predatori poput kune ili lisice.
Buš govedo predstavljaju dvije krasotice: Ruža marjanska i Gara, nedavno stigle s obližnjeg Mosora.
Tu je još i dvoje mladunčadi ojarene šarene hrvatske koze koji oduševljavaju sve posjetitelje - od starih do mladih. Starije mladunče više je vezano za ljude jer ga majka nije htjela hraniti pa su uskočili djelatnici Zoološkog vrta.
Svi se raduju i još jednom mladunčetu-dvomjesečnoj „janjici“ koja se zove Jasna upravo prema brižnoj djelatnici Zoološkog vrta s kojom smo razgovarali, a ime su joj nadjenule kolege u šali.
Dakle, nije riječ ni o kakvim farmerskim domaćim životinjama već o nečem sasvim drugom. Ovdje se njeguju, paze i čuvaju ugrožene izvorne domaće pasmine koje se na našem podneblju nalaze od pamtivijeka u suživotu s prirodom i čovjekom.
Ideja je sačuvati genetski materijal, ali i tradiciju.
Tako je u božićno vrijeme nakon osamdeset godina kar s konjima ponovno stupio na Marjan. Ubrzo slijedi novo oživljavanje tradicije i kulturne baštine: Festival vune. Bit će prikazan čitavi proces od strizanja vune pa do završnih proizvoda. Uvedena je i Marjanska magareća staza na kojoj sa stručnim vodičem i magarcem obilazite Marjan upoznavajući se sa starim Splitom i njegovom baštinom. U planu su još: banka sperme kako bi se sačuvale ove ugrožene životinje, vrtovi s autohtonim biljkama, nabava još nekoliko izvornih pasmina (opaljeni kunić, čančara), nove klupice i fontana, a jedna od najvažnijih stvari je i zamjena žičanih kaveza za životinje prirodnim materijalima poput drveta i kamena, odnosno gradnja autohtonih suhozida.
Tim Zoološkog vrta radi punim srcem i parom na uređenju prostora pa se tako nemojte začuditi ako naiđete na timara ili veterinara zamazanog bojom i s kistom u ruci ili kako djeci donosi bojice, glinamol i slično za čiju će nabavu ravnatelj Nediljko Ževrnja uvijek pronaći vremena. Njihova ideja sastoji se u tome da ovo ne bude mjesto na koje ćete doći već mjesto na koje ćete dolaziti. Mjesto koje će zaista biti vaše, kojem ćete se vraćati i na kojem ćete uživati. Suradnja sa školama i vrtićima na dobrom je putu – Umjetnička škola usvojila je pulicu Gorku i redovito je posjećuje te se brine o njoj. Isto možete i vi.
Sklopljen je i ugovor s Udrugom za inkluziju Lastavice koja posjećuje Zoološki vrt.
Na rasporedu je i šest vrtića. Proslavljen je i prvi dječji rođendan koji je prošao odlično.
Djeca su uživala sa životinjama, crtala i igrala se. Možete se pridružiti ovoj prekrasnoj priči na još bezbroj načina: od volontiranja pa do predlaganja ideja. Volonteri mogu biti raznih profila. Primjerice, ako dobro baratate nekim jezikom možete biti prevoditelj na festivalima.
Psi su također dobrodošli.
- Želimo da ljudi osjete da je to dio njihova života i da to uistinu postane tako. Ovo je njihovo mjesto. Želimo da se osjećaju dobro i da dolaze s obitelji i prijateljima. Svi su dobrodošli. Ove životinje žive u interakciji s odraslima i djecom. Ostavite aute, shopping centre, prošećite. Ljudi su se odmakli od Marjana i nemaju više tu naviku. Doći od Rive do Prve vidilice postao je problem. Želimo da se ljudi vrate u svoj dnevni boravak, da dođu tu gdje im je mjesto, da se vrate prirodi i ovoj šumi koja će se obnoviti i koja će opet biti pluća grada. Vratimo se iskonu, prirodi, našoj baštini i razvijmo našoj djeci empatiju prema životinjama. Ovo je za nas, za naš grad i za našu djecu – ističe Bilač.