Društvo Marjan komentiralo je Akcijski plan sanacije park šume Marjan za razdoblje od 2020. do 2022. godine.
Podsjećamo, Akcijski plan usvojen je na sjednici Stožera civilne zaštite Grada Splita u utorak, a već je naišao na negodovanje od strane Javne ustanove Marjan, čiji je predsjednik Damir Grubšić još jednom iskoristio priliku da na odgovornost pozove Koordinatora CZ Grada Splita, Nenada Ružića.
Povezani sadržaj
- PRVI DONOSIMO Pročitajte što donosi jučer usvojeni Akcijski plan revitalizacije, obnove i ozdravljenja park šume Marjan
- PRIJAVE PLJUŠTE, A BABA SE ČEŠLJA Reakcija JUPŠ Marjan: “Pozivamo stožer da pozove na odgovornost koordinatora CZ Grada Splita”
Članovi Društva Marjan upozorili su na brojne nelogičnosti u Akcijskom planu.
– Akcijski plan Hrvatskog šumarskog instituta (HŠI) na prvi pogled, neupućenog promatrača izgleda sjajno. Međutim, nakon pažljivije analize dolazi se do zaključka da je i dalje glavna nepoznanica tko će provoditi ključni postupak – “pravovremeni odabir i uklanjanje suhih i zaraženih stabala”. U planu je navedena JU PŠM kao izvođač tih radova, međutim očito je da HŠI nije vodio računa o tome da Grad Split nije ovlastio JU PŠM za gospodarenje šumama, ali je upitno smije li Grad Split uopće to i napraviti s obzirom na neriješene imovinsko-pravne odnose po pitanju vlasništva šume.
Nadalje, neshvatljivo je da stručnjaci sa HŠI nisu vodili računa da PŠ Marjan nema zakonom propisani dokument za gospodarenje šumom, a to je Program gospodarenja. Apsolutno je neprihvatljivo da HŠI nije upozorio naručitelja Grad Split na taj problem i upitnu zakonitost svih daljnjih šumarskih radova u PŠ Marjan, a pogotovo u kontekstu istrage koju provodi DORH te utvrđenog kaznenog djela pustošenja šume od strane Državnog inspektorata.
Iz navedenog proizlazi da su stručnjaci sa HŠI spremni naplatiti izradu studija i elaborata koje nisu zakonom propisane, dok istovremeno zakonom propisani dokumenti ne postoje, a zakonom utvrđene radnje ne provode se, i o tome se HŠI ne izjašnjava.
Najveću sjenu na vjerodostojnost i ozbiljnost pristupa problemu HŠI baca činjenica da je od uočavanja prvih simptoma zaraze mediteranskim potkornjakom, opisanih u Programu gospodarenja iz 2008., pa do donošenja mjera za sprječavanje širenja suzbijanja potkornjaka prošlo punih 18 mjeseci, za koje vrijeme su naplaćivali znanstvena istraživanja i čak tvrdili da potkornjak nije uzročnik sušenja tisuća marjanskih borova.
Također, ne znamo niti koji je stav HŠI prema načinu provođenja mjera suzbijanja potkornjaka koje su oni propisali. Bilo bi korektno da iskažu svoj stručni stav ili se možda ne žele zamjeriti potencijalnom naručitelju stručnih i znanstvenih radova? – zapitali su se iz Društva Marjan.
