Drugi dan Pričigina prošao je u tonu premijere dosad nekorištenog prostora Hrvatskog doma i njegove dvorane koja nosi ime Ive Tijardovića. A tamo se i treći put u posljednja dva dana Pričiginskoj publici predstavio slovenski kantautor Zoran Predin, ovoga puta bez pjevanja. Naime, uz asistenciju Patricije Horvat i urednika knjige Krune Lokotara predstavio je svoj novi roman "Cirkus Astralis" izdan u nakladi OceanMore u prijevodu Jagne Pogačnik.
Ulaznice za zbivanja u Hrvatskom domu, inače, odavno su planule (u Domu mladih ulaz je slobodan kao i uvijek). No, svi ostali, pa i Pričiginska publika izvan Splita, imaju priliku pogledati propušteno sa svih programa na YouTube kanalu Pričigina.
Predinov roman složen je u nekoliko razina, od odnosa supružnika Klare i Franca Baumana, književnika koji piše melodramu o partnerima Silvanu i Egonu, frizeru i vlasniku salona Samsara, preko reinkarniranih likova koji se sjećaju događaja iz svojih prethodnih života, pa do pisama likova koji nisu zadovoljni kako ih Bauman tretira.
"Riječ je o zabavnoj igrici koja okupira čitatelja, a naučit ćete i ponešto o grčkoj i hinduskoj mitologiji", rekao je Lokotar.
Humanitarna modna revija kreacija Šime Kovačevića, koju su nosile žene iz splitskog kulturnog i javnog života, organizirana u suradnji sa Županijskom ligom protiv raka, od koje je prihod namijenjen Parku života u KBC-u Split, te izložba fotografija Maje Prgomet u predvorju velike dvorane bili su svojevrsna predigra pričama o optimizmu u programu nazvanom "Rakova obratnica". Pod Kovačevićevom voditeljskom palicom o svojim iskustvima s karcinomom pripovijedale su Renata Bačanek, Sonja Grgat, Ivana Kalogjera Brkić, Dubravka Ledina, Goranka Perc i Marina Zečić. Kako ih je predstavila Patricija Horvat, one ne samo da su se izborile protiv teške bolesti, nego se bore i za dostojanstven život svih koji su ili koje su doživjele ponekad kobnu dijagnozu, za njihova prava, svaku moguću pomoć.
Teško je i zamisliti emotivniji niz priča, osjetila je to i publika, među kojima je već pukom statistikom bilo mnoštvo onih koji su prošli istu sudbinu, pa je program završen eksplozijom osjećaja kao jedan od najvažnijih u povijesti Pričigina.
Sonja Grgat iz udruge Caspera sjetila se rečenice iz djetinjstva da je nekog iz njezinog sela "rastočio rak", a onda je trideset godina kasnije uz podršku obitelji došla u situaciju da "rastoči" tu - kako je rekla - beštiju. Goranka Perc iz udruge Nismo same 2018. godine je prošla Camino, hodočasničku rutu do Santiaga de Compostele dugu oko 900 kilometara, prepunu susreta i razmijenjenih osmijeha, najveći poklon koji je sebi mogla dati nakon dijagnoze, a Renata Bačanek nakon oboljenja je sebi govorila da se nikad neće prestati boriti. Ovogodišnja Zagrepčanka godine Ivana Kalogjera Brkić posvetila je svoju priču mitu koji, posebno među muškarcima, pripada ženskim grudima, ili sisama, ali i predrasudama s kojima se zbog toga mita suočavaju žene oboljele od raka na dojki.
Dr. Dubravka Ledina kao onkologinja donijela je priču "s druge strane", i sjetila se svog prvog pacijenta, 22-godišnjeg mladića kojem naizgled nije bilo pomoći, ali je preživio i danas svjedoči da bolest nije kraj. Za kraj, Marina Zečić iz udruge Caspera prisjetila se riječi prijateljice da nam vrijeme svima curi i na nama je da odlučimo kako ćemo ga provesti. Tada je odlučila da će ga provesti najbolje što može, a danas je zaokružila krug života i čeka dvojke.
Dana kad su rekli nikad više prisjetila se i o njemu pričala reprezentacija spisateljica i spisatelja iz regije Dada Batinić, Tamara Bilankov, Namik Kabil, Jasminka Petrović, Dušan Šarotar i Nenad Škaljac, koje je kroz pripovijedanje vodio Kruno Lokotar.
Led je probila Dada Batinić pričom o donošenju odluka, a njezino neuspješno "nikad više" ticalo se odricanja od slatkog, koje se događa svakog dana kad prekrši obećanje. Namik Kabil, pak, govorio je o svojoj opsesiji ribolovom, koja je trajala dok nije shvatio da je to čin ubijanja i počeo se baviti sportskim ribolovom, ali mu je bio stran koncept vraćanja ribe u vodu. Tamara Bilankov pripovijedala je o svojim tinejdžerskim godinama i izlascima u Splitu, u društvu sklonom incidentima, dok joj se to nije obilo o glavu.
Dušan Šarotar također je pričao o ribolovu, i to u njegovom slučaju na otoku Pašmanu. Ključni trenutak "nikad više" došao je, paradoksalno, nakon najvećeg ulova u životu. Za autoricu knjiga za djecu Jasminku Petrović, pak, "nikad više" ticao se prihvaćanja poziva na manifestacije bez provjere obveza u kalendaru, i to baš na ovogodišnji Pričigin. No u Split je ipak stigla, bez obira na proteste u Srbiji, putovanje u SAD, intervjue... "Nikad više s muškarcima u potkošuljama" bila je urnebesna priča za kraj Nenada Škaljca, o jednom živopisnom putovanju iz Zadra u Zagreb.
Trećeg dana, u četvrtak, 20. ožujka Pričigin se vraća u "svoj" Dom mladih. Zbog utakmice Hrvatska - Francuska na Poljudu program je pomaknut na nešto ranije sate, pa nas u 18 sati čeka Baštinsko pripovijedanje: "Pričom kroz Dalmaciju" s Ivanom Baranovićem, Klaudijom Gamulin, Inom Nikolić, Agatom Ravlić i Senkom Vlahović, uz vođenje Renate Tešije. U 19.30 oni će ustupiti pozornicu novinarkama i novinarima na programu "Piši propalo (Sedma sila u devetom krugu)". Pod vodstvom Morane Kasapović pripovijedat će Drago Hedl, Ivica Ivanišević, Sanja Mikleušević Pavić, Domagoj Novokmet, Helena Puljiz i Zrinka Vrabec Mojzeš.
