U seriji intervjua pod nazivom "Druga strana politike" razgovarat ćemo s akterima koji kroje političku scenu Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Saznat ćemo kako su se uključili u politiku, tko su im uzori i oponenti, kojim se idejama vode u svom društvenom djelovanju, ali i drugu stranu njihovih biografija – čime se bave u slobodno vrijeme te kakav život vode izvan svijeta politike. Naša je sugovornica Matea Dorčić, dogradonačelnica Grada Splita.
Kako biste opisali sebe – kao operativku ili političarku? I što građani od vas mogu više očekivati: konkretnu izvedbu ili strateško vodstvo?
- Više sam puta to javno rekla i ponovit ću da se ne smatram klasičnom političarkom, već operativkom. Dolazim iz velikog sustava i nisam se navikla baviti politikom isključivo radi politike. Mislim da su to Splićani i prepoznali i od mene očekuju konkretnu izvedbu. Fokusirana sam na realizaciju projekata, odluke i rješenja koja će uistinu utjecati na svakodnevni život građana.
Koji je vaš prvi konkretni potez kao dogradonačelnice zadužene za urbanizam i komunalne djelatnosti? Gdje građani mogu očekivati prve vidljive promjene?
- Krenuli smo od onoga što građani prvo i vide, a to je čistoća grada. Pritom ne mislim samo na centar, nego ravnomjerno čišćenje po cijelom Splitu. Svakog dana čistimo jedan gradski kotar, a uz redovno čišćenje, uvodimo dodatna pranja i čišćenja. Građani su to već primijetili i javljaju nam se povratno. Također, s resornom pročelnicom za komunalu osobno krećem u obilazak svih kotareva, počevši od MO Slatine. Što se urbanizma tiče, jedan od prioriteta mi je donošenje odluke o izradi UPU-a za luku otvorenog tipa na Duilovu. Riječ je o velikom projektu, prvenstveno s komunalnim vezovima, ali i s prostorom za komercijalne vezove, sport i dodatne kulturne sadržaje. Paralelno krećemo s izradom idejnog rješenja za Bačvice, a u suradnji sa Županijom planiramo izraditi studiju opravdanosti kako bi započeli postupak koncesioniranja.
Dolazite s političkom podrškom gradonačelnika Šute. Koje biste tri ključne razlike između vaše i prethodne vlasti istaknuli kao najvažnije za građane?
- Prvo i osnovno su jednaki kriteriji za sve. Ista pravila vrijede za svakoga, bez izuzetaka i bez selektivnog pristupa. Drugo je dostupnost. Ne komuniciramo putem službenih priopćenja, razgovaramo s medijima i građanima te slušamo komunalne probleme na terenu. Treće i možda najbitnije je kultura dijaloga, odnosno međuinstitucionalna suradnja i razgovor sa svim političkim dionicima. Svi koji žele konstruktivno surađivati za dobrobit Splita imaju otvorena vrata.
Split već godinama čeka novi GUP. Kada će on konačno krenuti u izradu i kako ćete uključiti javnost u proces planiranja?
- Novi GUP nakon dva desetljeća jedan je od naših najvećih prioriteta. U tom segmentu očekujemo potporu svih gradskih vijećnika koji žele da Split napokon doživi značajniji iskorak. Proces aktualnih izmjena GUP-a privodi se kraju, a nakon izmjena nužno je krenuti u izradu novog GUP-a. To je, naravno, višegodišnji proces i za njega su nužne sektorske studije poput prometne, demografske i zaštite okoliša i, naravno, komunikacija sa svim relevantnim akterima u prostoru. Prije same javne rasprave, koja je uostalom i propisana zakonom, krenut ćemo s komunikacijom kroz gradske kotareve jer su oni prvi koji prepoznaju konkretne probleme na mikrolokacijama. Paralelno s GUP-om, radit ćemo i na urbanističkim planovima uređenja za pojedina područja jer je jasno da se razvoj grada ne planira kroz samo jedan dokument.
Sve je više kritika da se Split pretvorio u grad za turiste, a ne za Splićane. Kako ćete to preokrenuti i što konkretno planirate napraviti za povratak autentičnog gradskog života?
- U velikoj se mjeri slažem s tim primjedbama. Turizam nam je izuzetno važan i puno naših sugrađana od njega izravno živi. Ipak, na nama je da odaberemo kakav turizam želimo i u kojem smjeru on ide. Split se posljednjih godina, nažalost, profilirao kao party destinacija, a to definitivno nije smjer koji dugoročno želimo. Nužno je upravljati tokovima turizma u suradnji s resornim ministarstvom, ali i drugim ministarstvima. Potrebne su nam izmjene Zakona o trgovini i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti jer grad trenutačno neke stvari ne može riješiti samostalno. To nam je svima jasno. S druge strane imamo gradske institucije koje imaju što ponuditi, organizirati sadržaje, događanja i manifestacije koje vraćaju autentičan život u fokus. Hrvatski dom je jedan od pozitivnih primjera koji može biti jedan od motora kulturnog života u Splitu.
U vašem mandatu pročelnice pokrenut je projekt "Pomorsko je dobro". Što ste iz tog iskustva naučili o koordinaciji javnih i privatnih interesa – i kako to planirate primijeniti sad u Banovini?
- Svi koji su radili sa mnom znaju da sam potpuno imuna na bilo kakve pritiske koji izlaze izvan zakonskih okvira. Projekt 'Pomorsko je dobro' omogućio nam je da dignemo razinu transparentnosti u upravljanju pomorskim dobrom na visoku razinu. Iz tog iskustva naučila sam da se interesi javnog i privatnog mogu uskladiti, ali samo ako postoje jasna pravila, jednaki kriteriji i transparentan proces.
Sportska infrastruktura često se koristi kao politička fraza. Ima li konkretnih koraka za Gripe, za stadion ili za projekt muzeja splitskog sporta?
- Za Muzej splitskog sporta sve su predradnje odrađene i sada je na nama da donesemo osnivački akt. Taj muzej danas postoji kao udruga pojedinaca, iako odavno ima sve uvjete da postane gradska institucija. Cilj nam je da u suradnji s HEP-om pronađemo model kojim bi zgradu njihove trafostanice kod Gripa stavili u funkciju muzeja. Time bismo dobili stalni prostor za postav, obnovili postojeći objekt i dali primjer kako valorizirati industrijsku baštinu umjesto da je pretvaramo u hotele ili ruševine. Sport nije moj resor, ali itekako sam svjesna problema na Gripama, da profesionalci u sportu, ali i amateri, nemaju termine koje traže. Gripe definitivno zaslužuju rekonstrukciju i obnovu, a ono što ćemo sigurno raditi u mandatu je potraživati europska sredstva za rekonstrukciju te ići prema nadogradnji za borilačke sportove. Što se tiče Poljuda, tu je gradonačelnik Šuta bio jasan, da Poljud i Hajdukov kamp trebaju dobiti minimalno onoliko sredstava koliko je osigurano i za Maksimir.
Kako vidite suradnju s oporbenim vijećnicima i manjim političkim opcijama u Gradskom vijeću? Jeste li spremni na kompromise ili imate jasne crvene linije?
- Očekujem da svi koji sjede u Vijeću stave interese Splita ispred stranačkih razlika. Na konkretnim projektima gdje postoji zajednički interes za građane Splita tu uvijek ima prostora za dogovor i konsenzus.
Započeli ste profesionalni put radeći u pekari za vrijeme recesije. Koliko vam je to iskustvo pomoglo da ostanete prizemljeni i povezani s običnim građanima? Da niste završili u politici – čime biste se danas bavili? Što bi bila vaša "plan B" karijera, izvan institucija?
- Apsolutno u svemu sam ostala prizemna. Taj početak me naučio koliko je važno razumjeti kako funkcionira realni sektor, kako je ljudima na tržištu rada i koliko su svakodnevni problemi građana konkretni i opipljivi. Da nisam ušla u politiku, vjerojatno bih završila kao odvjetnica.
Bavljenje politikom u Splitu nosi velik pritisak. Kako punite baterije? Imate li svoj ritual za oporavak od dnevne buke?
- Naravno da je pritisak velik, ali svi ga doživljavamo na svoj način i uopće se ne žalim. Meni je važno da ostanem normalna i svoja. Rekreacija mi puno pomaže, a kad uhvatim slobodno vrijeme, dobra serija ili film uvijek dobro dođu za isključivanje mozga na sat-dva. Ljeti je to, naravno, kupanje na POŠK-a i druženje s prijateljicama.
Poznati ste po stilu i energiji – koliko je za vas osobna prezentacija važna u javnom prostoru, osobito kao ženi u politici?
- Kompliment uvijek treba znati primiti, hvala na tome. Naravno da je važno da u javnom prostoru izgledate primjereno funkciji koju obnašate, ali moj je fokus prvenstveno na radu i rezultatima, a stil neka ostane u drugom planu. Na kraju dana, želim da me Splićani vrednuju po tome što ću za njih napraviti u mandatu.
Pripadate novoj generaciji političarki. Što mislite da Vi, i slične kolegice, unosite novo u hrvatsku politiku – u stilu komunikacije, u radu na terenu, u odnosu prema javnosti?
- Nova generacija političarki, pa i političara općenito, donosi drugačiji način rada. Otvoreniji smo za suradnju, za uključivanje različitih mišljenja i za normalnu, svakodnevnu komunikaciju s kolegama. Bez obzira na to hoćemo li se uvijek složiti oko svih tema, mogu jamčiti da će svaka rasprava sa mnom biti konstruktivna i usmjerena na rješenje, a ne na konflikt.
