Da bi helikopter za hitne slučajeve sletio na Zlarin, prvo treba isprazniti plažu na kojoj je oko 200 kupača.
Spašavanje života na otoku postalo je problematično jer je postojeći helidrom zatrpan smećem i neupotrebljiv.
Iva Borac, koja je nedavno trebala hitan prijevoz, ne sjeća se samog čekanja pomoći. Cijela situacija pokazuje ozbiljne nedostatke u sustavu hitnih intervencija na otoku, piše Dnevnik Nove TV.
"Okrenula sam se prema kupaonici, rekla svojima da mi nije dobro i u tom trenutku sam izgubila svijest. Nakon toga se ne sjećam ničega, a počela sam se prisjećati tek kada je došla medicinska sestra", ispričala je Iva Borac. U njezinom slučaju procijenjeno je da brza brodica ne bi stigla na vrijeme, pa je pozvan helikopter.
Duga čekanja na slijetanje
Martin Ercegovac, glavni tehničar Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, iznio je podatke o intervenciji.
"Vrijeme poziva zavodu za hitnu medicinu bilo je u 16:03. Helikopter je krenuo u 16:20, a stigao je u 16:49. Od poziva do dolaska na mjesto intervencije trebalo je 46 minuta", rekao je Ercegovac.
Helikopter je ovo ljeto već treći put morao kružiti iznad Zlarina dok se plaža ne isprazni. S druge strane, otok ima helidrom, ali on je okružen otpadom.
Godine upozorenja bez rezultata
Lokalni vatrogasci godinama upozoravaju na problem. Dario Gregov iz DVD-a Zlarin kaže da je situacija frustrirajuća.
"Sve se to lomi na nama, jer kad sat vremena kružite po otoku i nemate gdje spustiti helikopter, to je neugodna situacija. Imamo helidrom od 2003. godine, ali on se unazad 15 godina devastira", istaknuo je. Vatrogasci dodaju da je svojedobno na Zlarin stigla i rasvjeta za helidrom, ali je nitko nikada nije postavio.
Šibenski gradonačelnik: Već smo čistili dio otpada
Šibenski gradonačelnik Željko Burić napominje da je grad već sudjelovao u čišćenju dijela otpada.
"To je šuta, otpad koji su stvorili sami ljudi koji žive na Zlarinu, nije to smeće na otok donio netko sa strane. Naravno da kad nešto iskipate što je nepoželjno, očekujete intervenciju vlasnika, a ako je nema, pretpostavljam da je bilo po dogovoru", izjavio je Burić.
Tvrdi da ne zna tko je vlasnik zemljišta i kaže da su mu službe rekle da parcela nije u nadležnosti grada. Poručio je da ovaj put neće biti intervencije pod pritiskom javnosti. "Očito je logika da je puno jeftinije to nasipati negdje bez troška, a onda etiketirati nekoga tko pod pritiskom javnosti i medija intervenira. To se ovaj put neće dogoditi", dodao je.
Vlasnik zemljišta je zlarinska župa
U katastru je kao vlasnik zemljišta upisana zlarinska župa.
Iz biskupije su pojasnili da je župa 2001. potpisala ugovor s Gradom Šibenikom na 20 godina radi izgradnje helidroma. Nakon isteka ugovora, župa je pitala Grad o daljnjim planovima, ali odgovor nije dobila. U istom dopisu upozorili su da se zemljište pretvorilo u ilegalni deponij i da problem treba riješiti. Grad je na to reagirao postavljanjem ploče s upozorenjem "Zabranjeno odlaganje otpada!".
Novi ugovor potpisan je 2024. s privatnikom na 25 godina, sa svrhom uređenja suhog veza za brodice. Budući da zakupnik dvije godine nije ispunio obveze, župa je u lipnju pokrenula raskid ugovora.
Neriješeni imovinski odnosi
Sonja Landekušić iz Mjesnog odbora Zlarin kaže da je problem prijavljen.
"Mi smo 2023. prijavili divlje odlagalište koje bi trebalo sanirati. Glavni je problem što imovinsko pitanje nije riješeno. Trenutno smo u statusu quo i nitko ništa ne zna", rekla je. Rješenje ovog problema osiguralo bi Zlarinjanima i njihovim gostima zdravstvenu skrb koja bi trebala biti svima jednako dostupna.
"Stvarno je prestrašno. Sad sam ja bila na tom mjestu, a sutra će biti, ne daj Bože, netko drugi. Mislim da bi se po tom pitanju nešto trebalo učiniti", zaključila je Iva.