Za mnoge je miris svježe skuhane kave gotovo jednako važan kao i njezin okus. Novo istraživanje sugerira da za promjenu raspoloženja možda čak nije potrebno ni popiti kavu – već bi određene promjene mogle početi već nakon nekoliko minuta izlaganja njezinoj aromi. Znanstvenici sa Sveučilišta Showa Pharmaceutical u Japanu istraživali su kako miris svježe pripremljene kave utječe na raspoloženje, moždanu aktivnost i rad srca. U istraživanju je sudjelovalo 20 studenata u dobi od 20 do 29 godina, koji tijekom eksperimenta nisu pili kavu, nego su samo sjedili u njezinoj blizini.
Promjene su zabilježene već nakon pet minuta
Za potrebe eksperimenta istraživači su pripremili kavu od 20 grama mljevenih zrna i 400 mililitara vode zagrijane na 85 stupnjeva. Posuda s kavom bila je postavljena oko pola metra od sudionika, koji su pet minuta normalno disali dok se miris širio prostorijom.
Prije i nakon izlaganja mirisu sudionici su odgovarali na pitanja o napetosti, tjeskobi, umoru, zbunjenosti, potištenosti, ljutnji i razini energije. Istodobno su im praćeni moždani valovi, puls i varijabilnost srčanog ritma.
Rezultati su pokazali da su nakon samo pet minuta sudionici prijavljivali manje negativnih osjećaja. Posebno su zabilježena smanjenja umora, napetosti i tjeskobe, zbunjenosti te osjećaja potištenosti. Zanimljivo je, međutim, da nije zabilježen značajan porast osjećaja energije. Drugim riječima, miris kave nije nužno djelovao kao svojevrsni "energetski udar", već je prije bio povezan sa smanjenjem neugodnih osjećaja.
Promjena i u moždanoj aktivnosti
Znanstvenici su istodobno zabilježili porast EEG pokazatelja koji se povezuje s opuštenošću. Taj se indeks izračunava na temelju odnosa alfa, beta i theta moždanih valova. Ipak, autori upozoravaju da rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da miris kave automatski "opušta mozak". Iako je promjena bila statistički uočljiva, njezina apsolutna veličina bila je relativno mala te još nije jasno ima li takva promjena značajno fiziološko djelovanje.
S druge strane, puls i varijabilnost srčanog ritma nisu se značajno promijenili. Također, osobe koje su prijavile najveće poboljšanje raspoloženja nisu nužno imale i najveće promjene moždane aktivnosti. Jedno od mogućih objašnjenja krije se u snažnoj povezanosti osjeta mirisa s dijelovima mozga odgovornima za emocije i sjećanja.
Miris kave mnogima može biti povezan s jutarnjom rutinom, toplinom doma, pauzom na poslu, razgovorom s prijateljima ili jednostavno očekivanjem kofeina. Upravo ta naučena povezanost mogla bi imati važnu ulogu u tome kako se osjećamo kada osjetimo poznatu aromu. ScienceAlert podsjeća i na istraživanje iz 2018. godine prema kojem su ljudi bili uspješniji u rješavanju analitičkih zadataka kada su bili izloženi mirisu nalik kavi. Jedno od mogućih objašnjenja bilo je da je sam miris povećao njihova očekivanja da će bolje obaviti zadatak.
Istraživanje ima važna ograničenja
Rezultate ipak treba uzeti s oprezom. Istraživanje je provedeno na samo 20 mladih osoba, a nije postojala kontrolna skupina koja bi isti eksperiment provela bez mirisa ili uz neki drugi miris. Zbog toga znanstvenici ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je upravo aroma kave izazvala zabilježene promjene. Moguće je, primjerice, da je samo pet minuta mirnog sjedenja bilo dovoljno da se sudionici osjećaju opuštenije.
Nisu detaljno analizirane ni njihove navike konzumiranja kave, koliko vole kavu, koliko su naviknuti na njezin miris niti kakav im je osjet njuha. Uz to, moždana aktivnost mjerena je uređajem potrošačke klase, a ne složenijom laboratorijskom EEG opremom. Zbog svega toga bit će potrebna veća i bolje kontrolirana istraživanja kako bi se utvrdilo može li miris kave sam po sebi doista utjecati na raspoloženje i moždanu aktivnost.
No jedno je sigurno – ako vam se jutro učini barem malo boljim već u trenutku kada zamiriše prva kava, moguće je da reakcija počinje i prije nego što ste otpili prvi gutljaj.