Malo bračko mjesto Dol večeras će ponovno oživjeti u znaku svoje najpoznatije slastice. U petak, 14. kolovoza, s početkom u 21 sat održava se 15. Noć hrapoćuše, tradicionalna kulturno-gastronomska manifestacija koja već godinama okuplja mještane, Bračane i brojne goste otoka. Aktualne objave organizatora potvrđuju datum i početak programa.
Malo mjesto velike gastronomske tradicije
Smješten u unutrašnjosti Brača, nedaleko od Postira, Dol svojim kamenim kućama, uskim kalama, suhozidima i sačuvanom otočkom arhitekturom predstavlja jedan od najprepoznatljivijih primjera tradicionalnog bračkog ambijenta.
Upravo je s tim krajolikom povezana i hrapoćuša, torta čija gruba, nepravilna površina podsjeća na istoimeni crvenkasto-žuti kamen karakterističan za područje Dola. Taj se kamen stoljećima koristio u gradnji suhozida, kuća i gospodarskih objekata.
Hrapoćuša se u Dolu priprema generacijama, a njezina posebnost nije samo u bogatstvu jaja, šećera i oraha, nego ponajprije u umijeću pripreme koje se prenosilo s generacije na generaciju.
Upravo je umijeće pripreme dolske torte hrapoćuše zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske i upisano u sustav zaštite hrvatske nematerijalne kulturne baštine.
Hrapoćuša, vitalac, poezija i glazba
Noć hrapoćuše posvećena je očuvanju i predstavljanju dolske baštine, a ovogodišnji program donosi sadržaje vezane uz hrapoćušu i vitalac, dosadašnja izdanja manifestacije, dolsku poeziju te priču o Šimunu i Justinijani.
Naravno, neće nedostajati ni gastronomije. Posjetitelji će moći osjetiti okuse tradicionalnog Dola, a poseban naglasak ponovno će biti na torti po kojoj je manifestacija i dobila ime.
Za glazbeni dio večeri zadužena je klapa Munita iz Zadra, dok će se za zabavu pobrinuti grupa Academic iz Makarske.
Iza manifestacije stoji velik trud mještana i volontera koji iz godine u godinu spajaju gastronomiju, glazbu, običaje i lokalnu povijest, čuvajući jedan od najprepoznatljivijih simbola Dola.
Želite je napraviti kod kuće? Evo recepta za hrapoćušu
Postoji više obiteljskih verzija recepta, a detalji pripreme u Dolu tradicionalno se prenose među generacijama. Donosimo jednu od često objavljivanih verzija tradicionalne hrapoćuše, za kalup promjera oko 28 centimetara.
Za biskvit i bogati sloj od oraha potrebno je:
- 12 žumanjaka
- 12 bjelanjaka, od kojih četiri idu u biskvit, a osam u nadjev
- 150 g šećera za biskvit
- 500 g šećera za nadjev
- 60 g mljevenih badema
- 60 g oštrog brašna
- pola žličice praška za pecivo
- 4 žlice vode
- 1 vanilin šećer
- naribana korica jednog limuna
- 600 g oraha
- sok jednog limuna
- prstohvat muškatnog oraščića
Za biskvit se žumanjci i četiri bjelanjka dobro izmiksaju sa šećerom, a zatim se postupno dodaju voda, bademi, brašno, prašak za pecivo, vanilija i limunova korica. Smjesa se izlije u kalup i peče na približno 180 °C dok biskvit ne dobije lijepu zlatnu boju i počne se odvajati od ruba kalupa.
Posebnost slijedi u gornjem sloju. Preostalih osam bjelanjaka povezuje se sa šećerom i krupnije nasjeckanim orasima te se smjesa lagano zagrijava uz stalno miješanje. Pred kraj se dodaju limunov sok i malo muškatnog oraščića.
Bogata smjesa od oraha zatim se žlicom rasporedi preko pečenog biskvita, namjerno ostavljajući karakterističnu neravnu i hrapavu površinu. Torta se još kratko vraća u lagano zagrijanu pećnicu kako bi se površina osušila i uhvatila koricu. Nakon toga treba je potpuno ohladiti prije rezanja.
Rezultat je raskošna, slatka i izrazito orašasta torta neobičnog izgleda – upravo onakva kakva i priliči desertu koji nosi ime po bračkom kamenu.
A najbolja prilika za kušati je upravo večeras u Dolu – na 15. Noći hrapoćuše, od 21 sat.
