INTERVJU Doktor koji je “srušio” Josipu Rimac: Tko je Marko Jelić, novi gradonačelnik Knina?

Dugogodišnju HDZ-ovu utvrue u Kninu srušio je novoizabrani kninski gradonačelnik Marko Jelić koji nam je otkrio prve korake nove vlasti…

Za razliku od Splita, Knin prošle nedjelje nije imao problema s izlaznošću. Drugom krugu izbora pristupilo je 56,57 posto birača od kojih je, pak, 58,65 posto glasovalo za novog kninskog gradonačelnika dr. sc. Marka Jelića.


Tako je doktor molekularne biologije i bivši dekan veleučilišta Marko Marulić pobijedio dugogodišnju gradonačelnicu Knina, Josipu Rimac, a možda je i gurnuo u ropotarnicu političke povijesti. Jelić je prvi nehadezeovac koji će vladati Kninom, iako je bio prvi predsjednik Mladeži HDZ-a u gradu pod Dinarom.

Krenut ćemo od gradskog proračuna i gradskih resursa. Što prvo poduzeti i kojim smjerom krenuti?

– Prvo dakako moramo vidjeti koje je pravo stanje gradskog proračuna, sagledati koliki su  nam dugovi i čime raspolažemo jer ako nećemo znati kolika su nam potraživanja nas prema drugima i drugih prema nama, ne možemo ništa planirati. To je prvi potez.

Koliko je zapravo dobra ili loša situacija u Kninu, da otvoreno i jasno kažemo našim čitateljima bez puno fraza i uljepšavanja?

– Knin trenutno nije u dobrom stanju, velik broj ljudi želi otići ili je već otišlo. Što se toga tiče situacija nije dobra. Gospodarstvo nije funkcionalno, nema proizvodnih djelatnosti. S druge strane i ove uslužnedjelatnosti, koje odmah generiraju dobit poput turizma,  su nepravedno zapostavljene, a mogle su biti razvijene. Što se poljoprivrede tiče stanje je jednako loše. To je rezultat toga da nemate ljude i nemate viziju što s tim raditi. A toliko je autohtonih proizvoda, priznatih kao takvih, ali jednostavno nisu naišli na odaziv proizvođača, odnosno proizvođači ne znaju što bi s tim istim proizvodima radili i kako bi ih plasirali. Mi smo kroz Veleučilište u Kninu godinama pokušavali  pripremiti tehnologiju koja će biti u skladu sa zakonskim regulativama i sigurnošću hrane. U tom smjeru treba ići i dalje. –



Spomenuli ste i sami nekontrolirano iseljavanje ljudi iz Knina, kako poraditi na tome da stane ovaj negativan, nazovimo ga, trend?

– Nekontrolirano iseljavanje ljudi će prestati onoga trenutka kada ljudi počnu zarađivati. Kada im primanja budu dostojna, a dostojno je po meni- državni prosjek. To je ono što bi trebao biti standard.



Što s potencijalima Knina i kninske regije i kako ih ostvariti, kojim novcima i kamo usmjeriti ideje?

– Prva i osnovna stvar je da pokrenemo ovo što imamo, a to je turizam.  Relativno se brzo možemo uključiti u njegovo jače pokretanje. Imamo sreću i što je početak  NP Krka u Kninu, a on sam ima milijun i sto tisuća posjetitelja godišnje. Od toga u Knin dođe 1000 do 2000 ljudi. Tu je ogroman nesrazmjer. Vjerujem da puno možemo postići samo s 5 ili 6 % preusmjeravanja posjetitelja i turista u Knin.

I država je u Knin kao posebno područje do sada uložila preko milijardu kuna. Gdje su ti novci, u čemu se vidi njihovo ulaganje?

– Novac je otišao većinom u infrastrukturne projekte, dtugih većih benefita za naš grad ja nisam vidio. Sigurno je jako lijepo voziti se po novom kolniku, dobro je imati i novu crkvu, ja to pozdravljam, ali ljudi žele raditi. Jer ako ne mogu raditi, oni tu neće ni živjeti bez obzira koliko je sam grad lijep.  Da se samo četvrtina ili petina tog novca uložila u radna mjesta ja zasigurno ne bih bio gradonačelnik.

Kako riješiti stambeno pitanje Kninjana? Pojedinci nikada nisu uspjeli vratiti svoju imovinu, dok su neki kojekakvim putevima dolazili čak i do nekoliko nekretnina. Kako tomu stati u kraj?

– Vraćanje imovine je konkretno državna stvar, država je  kao takva dužna brinuti se o tome u skladu sa zakonskim propisima. Meni kao gradonačelniku je cilj da svi ljudi imaju povraćenu imovinu onako kako im zakon nalaže i to što prije. Ne možete 22 godine vraćati imovinu! Ovdje ljudi žive 22 godine i tim istim ljudima u 22 godine nisu izdana rješenja i ugovori o stambenom zbrinjavanju?! To tjera moje sugrađane bez obzira tko su oni, tjera ih odavde negdje drugdje! Dakle to je druga stavka na kojoj moramo raditi-završiti sa stambenim zbrinjavanjem što prije.

Imate li Vi konkretnu ideju na koji način riješiti ovaj problem?

– Dosadašnja Gradska uprava nije otpisivala ni dugove za vodu koji su  nastali prije 10 ili 15 godina. Čak i komunalno poduzeće koje se brine o vodoopskrbi, stalno vodi te dugove kao neriješene i vi ne možete dobiti stambeno zbrinjavanje dok ne riješite te iste dugove. Dakle, tu se postavlja pitanje tko je kriv što ti dugovi nisu naplaćeni do sada? Kriv je onaj tko je tada rukovodio sustavom. Građani da su bili prisiljeni oni bi i platili, a sad kad je to ušlo u zastaru ne možete ucjenjivati građane  zastarjelim računima i samim time ne rješavati stambeno zbrinjavanje. Jedna od prvih stvari na kojima ću poraditi jest ta da ću izbrisati te stavke svima koji se  pozovu na zastaru, a nisu u procesu prisilne naplate. Ne treba pokrivati bilancu s izmišljenim kreditima koji vjerojatno neće nikada doći!

Vaš stav je dakle, vratiti svima ono što im pripada bez obzira na to tko su i odakle su, ponovili ste to nekoliko puta?

– Što se tiče vraćanja imovine-  apsolutno!  Napokon moramo riješiti i pitanja onih koji su ovdje došli i imaju pravo na stambeno zbrinjavanje ili pravo na rješenja i ugovore o istima. Krenut ćemo od nule, jer je to nula. Mi smo sad u minusu i idemo ka ništici.

HDZ je po prvi put izgubio kninsku utvrdu, što mislite da je razlog tomu? Mislite li da su sve ove godine pobjeđivali na račun domoljublja kojeg zagovaraju s obzirom na Knin kao poseban simbol, a ne istinske politike koja bi dovela do boljeg života Kninjana?

– Dosadašnja retorika ili politički diskurs u Kninu se uvijek svodi na to da je ovo mjesto gdje je počela pobuna, što i  jest, ali  je 22 godine od rata i mi se konačno moramo početi baviti gospodarskim temama. Nitko ne negira ni Domovinski rat, n i Oluju kao veliku pobjedu nad ideologijom. Ali, evo bilo bi dobro kada bi imali još neke sadržaje vezane uz Oluju koji ne bi bili samo 5. kolovoza.  Knin ne treba gledati ni samo u aspektu rata, nego i kroz povijesne važnosti koje Knin ima kroz 1200 godina. Knin ima štošta ponuditi i s povijesne i s kulturološke strane,a također i s turističke.

I sami ste bili član HDZ-a, što je utjecalo na to da  prekinete članstvo? Koje ste temeljne vrijednosti ponijeli iz stranke, a koje ćete nastojati ne primjenjivati u praksi?

– Ja sam bio član HDZ-a do 1996. godine, a ideološki, u smislu nastanka moderne hvatske države ja i dalje dijelim njihova stajališta.  Ja sam osoba koja nema „dlake na jeziku“  i ne vidim razlog zašto ne bih uzeo bilo od koga najbolje stvari? HDZ je najveća hrvatska stranka u ovom trenutku i tako je zadnjih 20 godina. Imaju 220 000 članova i ne možete sve te ljude poistovjećivati s nekim negativnim stvarima. Ni u HDZ-u, ni u nekim manjim strankama koje također imaju veli broj članova. A na članovima bilo koje stranke je odgovornost , kao i građanima mog grada i zemlje da biraju one koji će ih  predstavljati.

I sami ste upoznati s izjavama konkretno s „Braniteljskog portala“ da ste ste ” instrumentalizirani u svrhu obnove srpske ideologije koja ima svoje zagovornike u Kninu”, dakako te ste tvrdnje odbacili, no činjenica jest da se ipak Kninjane nekako treba pomiriti, pa otkud god dolazili i vraćali se?

– Kninjani su pomireni, ono što njima treba su radna mjesta, to je stabilnost, kako financijska, tako i duhovna.  Rat je završio prije 22 godine, svi mi nosimo traume rata, ali ako se stalno budemo osvrtali na to ne opraštajući nećemo daleko stići. I neki moji sunarodnjaci su činili loše stvari drugim ljudima,mi znamo tko je i kada počeo rat i hajdemo sada napokon u samostalnoj i pobjedničkoj Hrvatskoj krenuti svi naprijed!

Javnosti ste poznati kao prvi dekan Veleučilišta Marka Marulića u Kninu koji je pod vašim vodstvom bio jedna od najboljih obrazovnih ustanova u RH. Što od tog vodstva i takvog pozitivnog primjera prenijeti u grad?

– Sve. Želim prenijeti sve što valja. Moj se uspjeh kao tadašnjeg dekana, a i budućeg gradonačelnika generirao isključivo kroz odabir ljudi. Vrlo je bitno da je netko kvalitetan i da mu date priliku da radi. Ako mu daš priliku da radi, on se osjeća važan i daje sve od sebe, a kao takav mijenja svijet oko sebe.

Jeste li Vi sada odabrali kvalitetan kadar oko sebe?

– Za Veleučilište se zna, a kad sam počeo s isitm bilo je nas dvoje ili troje, pa je cijeli teret padao na mene kao najmlađeg člana. A sada imam 30, 40, 50, 100 ljudi oko sebe u cijeloj Hrvatskoj, a i šire koje  uvijek mogu kontaktirati i koji će se vrlo rado odazvati mojim pozivima. Na puno smo većoj razini nego prije 10 ili 15 godina, sigurno!

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0