Zbog potkornjaka na Marjanu posječeno je i uklonjeno 25.000 zelenih i 15.000 osušenih borova što ukupno iznosi 40.000 stabala. Nakon toga je, prema ugovoru s gradom Splitom, Hrvatski Institut za šumarstvo izvršio  precizna mjerenja 180 ha pošumljenog dijela Marjana dronom leteći u svim smjerovima iznad Marjana.

Stručnjaci Instituta pregledali su sve snimke uzetih dronom i preciznim metodama izračunali da u park-šumi Marjan u ovom trenutku ima 40.000 stabala. Ta činjenica je ugodno iznenadila  posjetitelje Marjana,  pa čak i one, koji stalno negoduju da je šuma na Marjanu nakon sječe zbog potkornjaka skoro pa nestala – pojašnjava dr. Joško Kalilić.

Prije sječe stabala zbog potkornjaka  nitko precizno nije znao, pa čak ni JU Marjan, koliko stabala je stvarno bilo na Marjanu (misli se na visoka stabla čija su debla iznad 10 cm u promjeru). Najčešća brojka koja se spominjala je oko 60.000 stabala iako su u Kriznom stožeru često govorili da broj stabala na Marjanu izgleda vizualno mnogo veći od te brojke, jer je park-šuma Marjan  nakon sječe i dalje ostavljala dojam guste šume kao da sječa stabala i nije bila toliko intezivna.

Matematičkom analizom proizlazi (nakon podataka koje su dali dronovi) da na 180 ha pošumljenog Marjana ima 40.000 stabala što znači da na jednom hektaru ima 222 stabla, odnosno 22 stabla na 1000 m2. Daljnjom analizom proizlazi  da u tom slučaju svako stablo ima na raspolaganju u prosjeku 45 m2 šumskog terena što bi trebalo biti idealno za njegov razvoj jer u tom slučaju  ima dovoljno zraka, sunca i hrane iz zemlje.

Usporedbe radi Central park u New Yorku na 200 ha svoje kopnene površine (nakon izuzimanja vodene jezerske površine)  ima 26.000 velikih stabala pa se može zaključiti da Marjan sa svojih 40.000 stabala na 180 ha ima skoro dvostruko više stabala od Central parka. Stoga bi, posjetitelji Marjana trebali biti prilično zadovoljni sadašnjim brojem stabala pogotovo ako se dodaju stotine tisuća različitih nižih stabljika koje rastu između borova i ispod njihovih krošnji – mišljenja je dr. Kalilić.

Ako netko prošeta po prorijeđenim dijelovima Marjana na mjestima tzv. „žičanih vlaka“  gdje su se vukli posječeni borovi, svjedočili bi, da je s jedne i druge strane ovih umjetno nastalih prosjeka, park šuma  i dalje ne samo gusta po broju visokih stabala, već čak i neprohodna. Ti prosjeci (široki 5-10 m) mogu ubuduće služiti vatrogascima za uspješnije gašenje eventualnog požara kao i mogućnost zatećenim posjetiteljima Marjana za brže napuštanje park- šume u slučaju većeg požara s jakim vjetrom i gustim dimom.

Poznato je da su borovi na Marjanu u prošlosti sađeni pregusto a i samonikla stabla su često rasla nekontrolirano u razmaku od manje od jednog metra, što je rezultiralo  gustim i pretjeranim rastom borova u visinu s malom krošnjom smetajući jedan drugome.

U nekim djelovima Marjana gdje je sječa bila intezivnija kako je najavljeno iz JU Marjan i Instituta šumarstva, posadit će se nakon stručne anlize, nove sadnice manjeg broja borova a više crnike, crnog jasena i nekih drugih mediteranskih stabala.

Važno je i utješno za sve posjetitelje da je Marjan nakon završene sječe s preostalih izbrojenih 40.000 stabala i bezbrojnih manjih stabljika i dalje zelen i lijep a sa strateškom sadnjom drugih mediteranskih stabala na raznim djelovima park-šume Marjan bit će još zeleniji i ljepši – smatra dr. Kalilić.



1 KOMENTAR

Odgovori na Za novo ime Otkazati odgovor

Napišite komentar
Upišite svoje ime