Europa se suočava s novim toplinskim valom koji ruši temperaturne rekorde, a stručnjaci upozoravaju da bi najgore tek moglo uslijediti. Dok su u dijelovima Španjolske izmjerene temperature više od 45 stupnjeva Celzija, a brojne europske zemlje izdaju upozorenja zbog opasnih vrućina, mnogi se pitaju zašto neke osobe vrućinu podnose znatno teže od drugih.
Ako vam se ikad učinilo da žene češće prigovaraju na vrućinu od muškaraca, britanski liječnik dr. Amir Khan tvrdi da za to postoji vrlo konkretno znanstveno objašnjenje.
"Žene ne pretjeruju. One iznose činjenice", poručio je Khan u videu koji je objavio na društvenim mrežama, objašnjavajući kako žensko tijelo na visokim temperaturama reagira drugačije od muškog.
Prema njegovim riječima, važnu ulogu imaju hormoni poput estrogena i progesterona, koji utječu na regulaciju tjelesne temperature. Posebno izražene tegobe mogu se javiti tijekom menopauze, kada valunzi dodatno pojačavaju osjećaj vrućine.
No hormoni nisu jedini razlog. Dr. Khan ističe kako žene u prosjeku imaju manju tjelesnu masu i manji volumen krvi, zbog čega tijelo sporije prenosi toplinu iz unutrašnjosti prema koži, gdje se ona može otpustiti u okolinu.
"Žene također često imaju manja srca i uže krvne žile, što može učiniti proces rashlađivanja organizma nešto manje učinkovitim", pojasnio je.
Zanimljivo je i da istraživanja pokazuju kako žene često imaju višu temperaturu kože, ali nižu unutarnju tjelesnu temperaturu od muškaraca. Upravo zbog toga mogu osjećati intenzivniju nelagodu čak i kada njihovo tijelo objektivno nije pregrijano.
Stručnjak upozorava i na povećani rizik od dehidracije. Budući da žene uglavnom imaju manju tjelesnu masu, isti gubitak tekućine kroz znojenje na njih može imati veći učinak nego na muškarce.
Dodatni problem mogu predstavljati niže razine željeza, koje su kod žena češće zbog menstrualnih ciklusa. Manjak željeza može pojačati osjećaj iscrpljenosti, omamljenosti i umora tijekom toplinskih valova. Tome se često pridružuju i problemi sa spavanjem, osobito u perimenopauzi i menopauzi, što dodatno smanjuje otpornost organizma na visoke temperature.
Kako bi se lakše podnijele ekstremne vrućine, stručnjaci savjetuju izbjegavanje boravka na otvorenom između 11 i 15 sati, redovitu hidrataciju, nošenje lagane i prozračne odjeće te rashlađivanje tijela hladnom vodom ili oblozima. Također preporučuju smanjenje fizičkih aktivnosti tijekom najtoplijeg dijela dana te izbjegavanje alkohola i većih količina kofeina.
Dok toplinski val zahvaća velik dio Europe, poruka liječnika je jasna – ako vam se čini da vrućinu podnosite teže od drugih, moguće je da razlog nije u vašoj toleranciji, nego jednostavno u biologiji.