Dok klimatske promjene donose sve češće toplinske valove, suše i ekstremne oborine, dio škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji okreće se jednostavnom, ali učinkovitom rješenju – školskim vrtovima. Umjesto užarenog betona koji tijekom ljetnih mjeseci dodatno podiže temperaturu, školska dvorišta mogu postati zelene oaze u kojima djeca borave u hladu, promatraju prirodu i kroz igru upoznaju prirodne procese.
Takvi prostori ne donose samo ljepši izgled školskih dvorišta. Oni hlade okolinu, zadržavaju oborinske vode, pružaju stanište biljkama i životinjama te pomažu zajednicama da se lakše prilagode posljedicama klimatskih promjena. Školski vrtovi smatraju se jednim od rješenja utemeljenih na prirodi, poznatih i pod nazivom Nature-based Solutions. Njihova je vrijednost istodobno ekološka i obrazovna.
Kada učenici posade biljku, sudjeluju u uređenju vrta ili prate kako se priroda mijenja tijekom godine, više ne uče samo iz udžbenika. U praksi upoznaju kruženje vode, zdravlje tla, važnost oprašivača, kompostiranje i bioraznolikost. Boravak u zelenom prostoru istodobno potiče dječju znatiželju, kreativnost i povezanost s prirodom, dok škole dobivaju ugodnije i otpornije okruženje za učenike i zaposlenike.
Zeleni vrtovi već niknuli u splitskim školama
Promjene su već vidljive u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Vanjski prostori uređeni su u osnovnim školama Brda, Kamešnica, Dobri i Skalice, čija su dvorišta dobila nove zelene površine namijenjene učenju, druženju i boravku u prirodi. Projektu su se ove godine putem natječaja pridružili i Dječji vrtić Popaj iz Splita te Osnovna škola prof. Filipa Lukasa iz Kaštel Staroga. Njihovi vrtovi trebali bi postati novi primjeri korištenja prirodnih rješenja u obrazovnim ustanovama. Aktivnosti se provode u sklopu projekta DesirMED, u kojem udruga Sunce s partnerima razvija i promiče rješenja utemeljena na prirodi. Učenici pritom nisu samo korisnici novih prostora, nego aktivno sudjeluju u njihovu osmišljavanju, uređenju i održavanju.
Grad na 40 stupnjeva ne spašava beton
Zelene površine još se uvijek ponekad promatraju kao dodatni trošak ili kao prostor koji bi mogao biti iskorišten za neku drugu namjenu. Međutim, sve izraženije posljedice klimatskih promjena pokazuju da ulaganje u zelenilo više nije luksuz. Posebno se to odnosi na mediteranska obalna područja, koja su izložena visokim temperaturama, dugotrajnim sušama i intenzivnim oborinama. Kako bi školski vrtovi opstali i nakon završetka pojedinih projekata, potrebno je povezati škole, lokalnu samoupravu, projektante, stručne službe i komunalna poduzeća. Cilj je da zeleni školski prostori postanu sastavni dio prostornog planiranja, a ne rezultat entuzijazma nekolicine nastavnika i pojedinaca.
Mali vrt može pokrenuti veliku promjenu
Vrijednost školskih vrtova nadilazi granice školskog dvorišta. Djeca koja danas sade prve biljke, promatraju prirodu i uče o njezinoj važnosti sutra mogu stvarati zajednice koje prirodu neće doživljavati kao prepreku razvoju, nego kao njegova važnog saveznika. Za širu primjenu takvih projekata potrebno je ulagati u edukaciju nastavnika, izvođača i donositelja odluka te razvijati praktične smjernice za uređenje zelenih školskih prostora.
Na temelju iskustava stečenih tijekom provedbe projekta DesirMED izrađen je i dokument s preporukama za širu primjenu rješenja utemeljenih na prirodi u planiranju i upravljanju prostorom.