Na Peristilu se u srijedu i četvrtak obilježava 50 godina od umjetničke akcije Crveni Peristil. Najpoznatiji splitski trg 11. siječnja 1968. osvanuo je obojan u crvenu boju. To su učinili splitski studenti umjetnosti. Oni su bili za to kažnjeni, a tek kasnije taj čin je prepoznat kao prva umjetnička intervencija na ovim područjima.
Organizator obilježavanja je umjetnik Petar Grimani po želji Slavena Sumića koji je bio jedan od sudionika povijesne akcije.
Program je počeo u srijedu u 18 sati na mjestima na kojima su se okupljali sudionici akcije. U kavani Lvxor održao se okrugli stol na temu značenja i utjecaja te umjetničke akcije, a na njemu su uz Grimanija sudjelovali i Igor Grubić, autor Crvenog Peristila, te teoretičarke i povjesničarke umjetnosti Suzana Marjanić i Ana Peraica.
Moderator okruglog stola bio je ravnatelj Galerije umjetnina Split Branko Franceschi. U 20 sati u Kinoteci Zlatna vrata potom je prikazan 97-minutni film Želimira Žilnika “Rani radovi 1969.”.
– Smatram da je osim o faktografiji važno razgovarati i o utjecaju i značenju te akcije kao jednoga od ključnih radova neoavangardne umjetničke prakse s kraja šezdesetih godina na svjetskoj razini. Crveni Peristil uveo je principe i strategiju skandala u javni prostor te ustanovio principe na kojima se danas u potpunosti zasniva suvremeni umjetnički pristup – poručuje Franceschi.
Grimani: Nemamo dobar uvid u ono što se tada zapravo dogodilo
Nakon održanog okruglog stola organizator Petar Grimani kazao nam je da je na ovaj događaj pozvao ljude koji su, svatko iz svoje struke, govorili o iskustvu Crvenog Peristila i intervencijama, odnosno interpretacijama Crvenog Peristila.
– Pričalo se što je to značilo za povijest umjetnosti, u njihovom osobnom životu i umjetničkom stvaralaštvu. To je bitan, ako ne i najbitniji događaj toga vremena. Događaj je najviše ostao zamijećen u svjetskoj povijesti, a najmanje u lokalnoj. Nemamo dobar uvid u ono što se tada zapravo dogodilo i mislim da će ovaj događaj zapravo potaknuti da se to definitivno dovrši i stavi u arhive.
Današnji Okrugli stol samo je uvod u ostatak programa. Koristim priliku da pozovem građane da dođu u što većem broju da obilježe taj datum. Peristil se obojao u noći s 10. na 11. siječnja 1968. godine. 2018. godine mi slavimo tu obljetnicu i nevjerojatan je utjecaj i vitalnost Crvenog Peristila i to ćemo obilježiti u četvrtak u 17 sati na lokalnoj razini jer se to upravo ovdje dogodilo – rekao nam je Grimani.
Grubić: Crveni Peristil bio je prekretnica u svakom smislu
Umjetnik Igor Grubić naglasio je značaj Crvenog Peristila u svjetskim razmjerima:
– Čitav ovaj događaj posvećen je jednoj jedinstvenoj akciji koja bi trebala ući u anale suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, a po svom značaju i težini i u svjetske anale. Akciju Crveni Peristil izvela je grupa mladića 1968. godine. Na okruglom stolu svatko je govorio iz svog diskursa. Tako sam i ja, autor Crnog Peristila, govorio o svom iskustvu i pogledom na taj događaj.
Crveni Peristil bio je prekretnica u svakom smislu riječi, jedan je to od najznačajnijih takvih događaja na ovim prostorima, a trebala bi biti i u svjetski analima svjetske umjetnosti. Nažalost, kako znamo, u tom periodu bio je socijalistički sustav, pa se onda događaj nije baš pojavljivao u kapitalističkim radovima te se nije dogodila historizacija u suvremenoj svjetskoj umjetnosti. Taj je čin u svjetskim razmjerima bio marginaliziran, ali po svojoj težini, snazi, simbolici i značaju on to apsolutno zaslužuje. Da se to dogodilo u nekoj svjetskoj metropoli kao Pariz, London ili New York, taj rad bi ulazio u sam vrh konceptualne umjetnosti toga vremena.
Marjanić: Crveni i Crni Peristil postali su baština
Teoretičarka i povjesničarka umjetnosti, Suzana Marjanić, dala je svoju ocjenu održanog okruglo stola:
– Branko Franceschi je ovo organizirao kao susret četiri gledišta na Crveni Peristil, na tu prvu javnu intervenciju u sklopu Jugoslavije koja je apsolutno prodrmala čitavi prostor. Pozvana sam govoriti koju ulogu ima Crveni Peristil u “Kronotopu hrvatskoga performansa od travelera do danas” i tu sam spomenula da je čitav naziv Kronotop došao povučen tom energijom te mistifikacije, kako je nazvao čitav program Crvenog Peristila nazvao ugledni likovni umjetnik Vladimir Dodig Trokut gdje to nikako nisam uzela kao negativno-kvalitativno nego upravo pozitivno s obzirom na to da mistifikacija zaista može biti medij. To su pokazali svi protagonisti Crvenoga Peristila.
Sjajno je večeras rekapitulirano da nakon crvenog mraka SKJ, Crni Peristil je pokazao tu reakciju protiv crnog mraka HDZ-a i Igor Grubić je tu sjajno dao svoje viđenje na koji se način može reinterpretirati ta baština, s obzirom na to da je Crveni Peristil u tih 30 godina postao baština. Uz to magično reflektirajuće crno zrcalo koje je zapravo bilo crno zrcalo na duši svakoga od nas 1998. godine koji smo živjeli u crnoj stvarnosti, i svatko od nas je reagirao ili nije. U kontekstu tog, imala sam kratko izlaganje i viđenje koju sam ulogu dala Crvenom i drugim Peristilima sve do onog crnog najlonskog iz 2013. godine koji je reflektirao ulazak Hrvatske u EU, odnosno što su mnogi rekli da je ulazak EU u Hrvatsku.
Završila sam izlaganje s reflektirajućim stanjem gdje se danas nalazimo u razdoblju Trumpovih alternativnih činjenica i dobu kada smo u razdoblju postistine gdje više nema mistifikacije u smislu mistifikacije proizvođenja činjenica nego istina koje, nažalost, nisu istine nego istine postistine – kazala nam je Marjanić.
Peraica: Crveni Peristil u međunarodnim publikacijama
Njena kolegica, Ana Peraica, kaže da je na okruglom stolu govorila o nekoliko različitih stvari.
– Prvo, to je osobni doživljaj, s obzirom da sam ja s Peristila, tu sam odrasla, živim i radim. Tu su odrasli i radili moj otac i dida i snimili su sam događaj Crvenog Peristila. Pored toga, poznavala sam veći dio onih koji su bojali Peristil. Drugi dio ticao se toga da sam se počela baviti time istraživanjem kao povjesničarka umjetnosti.
Objavila sam sam događaj prvo u Istočnoeuropskoj povijesti umjetnosti. Radi se o prestižnom izdanju u kojem sam Crveni Peristil uvrstila među 10 najvećih radova hrvatske povijesti umjetnosti. U toj knjizi sam objavila dva poglavlja. Pored toga u časopisu Paviljon (Bukurešt) i zborniku Suzane Milevske “Renaming machine” o grupnim autorima, među ostalim tu je moj tekst o Crvenom Peristilu. To je jedna respektabilna baza tekstova koja tu postoji i više-manje sam se osvrnula na njihov sadržaj – kaže nam Splićanka.
U četvrtak, u 18 sati u kavani Lvxor održat će se razgovor sa Slavenom Sumićem i Jakšom Fiamengom, a moderator će biti Zlatko Gall. Osim toga, u četvrtak će na Peristilu od 18 do 23 sata biti postavljena svjetlosna instalacija.
