Europa je kontinent koji je za razliku od Sjedinjenih Država i dalje izrazito ovisan o dizelu, pri čemu je Hrvatska jedna od tri članice EU s najvišim udjelom upravo dizela u ukupnoj potrošnji goriva. S obzirom na nastavak krize u Hormuzu, kao i ukrajinske udare na ruske rafinerije koji smanjuju globalne isporuke dizela, više nije samo pitanje hoćemo li svjedočiti daljnjim dramatičnim poskupljenjima dizela, koji će imati značajni utjecaj na dizanje opće razine cijena, nego možda čak i nestašica.
Priča o povratku "par – nepar" shema, kad smo vozili ovisno o tome kojim nam brojem završava registracija, mogao bi postati realan scenarij ukoliko EU nastavi u osnovi politički ignorirati rizike bilo kakve daljnje eskalacije. A već svjedočimo monumentalnoj dizel drami; onoj na koju je već upozorio niz ozbiljnih medija, think-tankova, instituta, kompanija… ali ne i Ursula von der Leyen; šefica Komisije, prenosi Jutarnji list.
Zašto je Europa Daleko ranjivija od SAD-a?
Europa je, za razliku od SAD-a, dizelski kontinent. EU godišnje proizvede više od 200 milijuna tona dizela i plinskog ulja, otprilike dvostruko više nego benzina, ali unatoč tome ostaje veliki strukturni uvoznik dizela, i izvoznik viška benzina. SAD je obrnut slučaj, oni su neto izvoznici dizela jer je u njihovom voznom parku dizelaša oko 5 posto.
U Europi dizelaši čine oko 40 posto voznog parka (ACEA, 2023.), pri čemu znamo da dizel ne pokreće „samo“ automobile nego kamione, autobuse, vlakove, poljoprivredne i građevinske strojeve, brodove i generatore. Dizel je pogonsko gorivo europske realne ekonomije, dok smo mi u RH, značajnim dijelom zbog tradicije, istinski ovisnici o dizelu, pri čemu ne primjećujemo da i dalje, zahvaljujući intervencijama Vlade RH, uživamo daleko niže cijene dizela nego veće, moćnije članice, piše Jutarnji list.
Hrvatski paradoks: Treći po ovisnosti u Uniji
Konkretno; s udjelom dizela od 74,6 posto u finalnoj energiji cestovnog prometa (Eurostat, 2023.) RH je treća je najdizelskija zemlja Unije, iza Latvije (80,0 posto) i Litve (75,0 posto). Uračunaju li se željeznica na neelektrificiranim prugama, priobalna plovidba i poljoprivreda, dizel grubo čini više od polovice ukupne hrvatske potrošnje naftnih derivata te dominira u svakom obliku prometa.
Iza toga stoji i desetljećima duga navika uvoza rabljenih dizelaša sa zapadnoeuropskih tržišta; Golfovi, Passati, stari Mercedesi… hrvatska su tradicija, i još voze.
Neobični potezi na crpkama: Tiho uvođenje redukcija?
Od 24. srpnja INA i Petrol privremeno su ograničili točenje na 300 litara po transakciji, "radi očuvanja kontinuiteta opskrbe". Mjera nije vladina, nego odluka samih opskrbljivača, usred sezone, uz tvrdnju da rafinerija radi stabilno i da zaliha ima dovoljno. Nejasno je što ta odluka točno znači – npr. što će tegljači koji pune rezervoare od 600 i više litara – ali čini se da kompanije koje dominiraju tržištem žele prevenirati lokalne nestašice u situaciji kad vlada regulatorno zaustavlja eksploziju cijena derivata na hrvatskim crpkama.
Kriterij je zapravo nejasan: mjera ne vrijedi na autocestama ni za plovila, Petrol kaže da "ne pogađa uobičajena točenja osobnih vozila nego kupnju većih količina", a nije objavljeno ni na kojim točno postajama vrijedi odnosno gdje ne vrijedi. Problem je što upravo "veće količine" toče vozila koja drže police punima.