Copernicus EU objavio je u ponedjeljak novu satelitsku snimku otoka koju je 13. rujna zabilježio jedan od satelita Sentinel-2. Riječ je o prikazu u lažnim bojama na kojem se razlika između zdrave i opožarene vegetacije vidi gotovo brutalnom jasnoćom: vegetacija koja nije zahvaćena požarom prikazana je intenzivno zelenom bojom, dok se prostor kojim je prošla vatra ističe velikom smeđom površinom.
Prema podacima Copernicus Emergency Management Servicea, velikim požarom na Braču zahvaćeno je više od 3.000 hektara.
To znači da satelitski podaci u ovom trenutku potvrđuju najmanje 30 četvornih kilometara zahvaćenog prostora.
Samo potvrđena površina veća je od polovice Šolte
Brojka je još dojmljivija kada se stavi u kontekst veličine dalmatinskih otoka.
Brač ima površinu od približno 395 četvornih kilometara, pa 3.000 hektara odgovara površini većoj od 7,5 posto cijelog otoka. Drugim riječima, Copernicus već sada potvrđuje da je požar zahvatio više od približno svakog trinaestog četvornog kilometra Brača.
Još je slikovitija usporedba sa Šoltom, čija je ukupna površina nešto veća od 58 četvornih kilometara. Trideset četvornih kilometara, koliko odgovara Copernicusovoj brojci od 3.000 hektara, predstavlja površinu veću od polovice cijele Šolte.
A pritom je važno naglasiti dvije riječi iz objave europskog satelitskog sustava: više od 3.000 hektara.
Copernicus nije objavio da je konačna površina požara točno 3.000 hektara, nego da je zahvaćeno više od te vrijednosti.
Jučer Google 5.600 hektara, danas Copernicus više od 3.000. Kako je moguća tolika razlika?
Dalmacija Danas jučer je objavila podatak prema tadašnjem Googleovu satelitskom prikazu požara, prema kojem je zona zahvaćena požarom iznosila približno 56 četvornih kilometara, odnosno oko 5.600 hektara. To bi odgovaralo približno sedmini površine Brača i području gotovo velikom kao cijela Šolta.
Današnja Copernicusova objava govori o više od 3.000 hektara.
Na prvi pogled riječ je o velikoj razlici, no te dvije brojke ne treba izravno uspoređivati kao da jedna nužno poništava drugu. Različiti satelitski servisi mogu prikazivati različite kategorije – od procijenjenog perimetra požara i prostora unutar požarne zone do površine na kojoj je iz satelitske snimke prepoznat stvarni trag požara. Važan je i trenutak u kojem je pojedina snimka nastala.
I sam Copernicus pojašnjava da se kod brzog kartiranja požara satelitske snimke koriste za prepoznavanje i klasifikaciju izgorjelih površina, ali takve procjene predstavljaju brzu procjenu stanja, a ne konačnu terensku izmjeru štete.
Zbog toga će konačna brojka opožarene površine biti poznata tek nakon završetka intervencije i detaljne analize cijelog požarišta.
Snimka je nastala jučer, a danas se požar ponovno aktivirao
Postoji još jedan važan detalj.
Copernicusova snimka napravljena je 13. rujna, a požar se u ponedjeljak, 14. rujna, ponovno aktivirao.
Prema posljednjem izvješću Hrvatske vatrogasne zajednice od 14:30 sati, požar se ponovno razbuktao iznad Milne. Na požarištu su tada djelovala čak 204 vatrogasca s 58 vatrogasnih vozila.
U gašenju su sudjelovala i dva protupožarna zrakoplova AT-802, a prema Braču su trebala poletjeti i dva Canadaira CL-415.
To ujedno znači da satelitska fotografija koju je sada objavio Copernicus ne prikazuje nužno i posljedice najnovijih aktivacija požara.
Četvrti dan borbe s vatrom
Veliki požar počeo je 10. rujna na području Ložišća. Od tada se zbog vjetra, guste vegetacije i iznimno nepristupačnog terena više puta širio i ponovno aktivirao, a u pojedinim trenucima ozbiljno je zaprijetio naseljima, kućama i turističkim objektima.
Razmjere intervencije najbolje pokazuju podaci za nedjelju. Tijekom 13. rujna u gašenju je sudjelovalo ukupno 235 vatrogasaca sa 68 vozila, uz sedam protupožarnih zrakoplova – četiri Canadaira i tri AirTractora.
Tijekom noći na požarištu su ostala čak 223 vatrogasca i 69 vozila.
Copernicus Emergency Management Service službeno je aktiviran upravo zbog požara na Braču kako bi satelitskim podacima omogućio procjenu opsega požara i nastale štete.
Smeđi ožiljak tek je početak priče
Satelitski podaci neće služiti samo za utvrđivanje koliko je prostora izgorjelo.
Copernicus naglašava da ovakve snimke hitnim službama omogućuju procjenu razmjera i težine požara, ali imaju veliku vrijednost i nakon što posljednji plamen bude ugašen – za praćenje oporavka vegetacije, stanja ekosustava i budućeg rizika od požara.
Upravo će detaljnije satelitske analize pokazati što je sve nestalo unutar velikog smeđeg ožiljka koji se sada jasno vidi na zapadnom dijelu Brača.
A taj ožiljak, prema onome što Copernicus već sada može potvrditi, prostire se na više od 30 milijuna četvornih metara.
Opožareno područje na Braču gotovo veliko kao Šolta, zauzima čak sedminu otoka