Probudite se usred noći s osjećajem da vam srce "iskače iz prsa", teško dišete i imate dojam da nešto nije u redu, iako ste samo nekoliko trenutaka ranije čvrsto spavali? Takvo iskustvo može biti vrlo zastrašujuće, no nije rijetkost.
Stručnjaci ističu da se kod dijela ljudi radi o noćnim napadajima panike ili intenzivnoj noćnoj anksioznosti. Simptomi se mogu pojaviti bez upozorenja i probuditi osobu iz sna, čak i kada nije sanjala ništa neugodno.
Što se događa u tijelu?
Noćni napadaj panike može izazvati naglo lupanje srca, znojenje, osjećaj gušenja, drhtavicu, vrtoglavicu i snažan osjećaj straha ili nadolazeće katastrofe. Iako simptomi mogu nalikovati srčanom udaru, sami napadaji panike nisu opasni, no mogu biti izrazito neugodni.
Liječnici objašnjavaju da nije uvijek moguće utvrditi jedan uzrok. Na pojavu mogu utjecati kronični stres, anksiozni poremećaji, promjene u radu živčanog sustava, ali i određena zdravstvena stanja poput poremećaja rada štitnjače ili poremećaja spavanja.
Zašto je srce prva stvar koju primijetimo?
Kada organizam procijeni da postoji opasnost – čak i ako ona nije stvarna – aktivira se odgovor "bori se ili bježi". Tada se oslobađaju hormoni stresa koji ubrzavaju rad srca, povisuju krvni tlak i ubrzavaju disanje.
Zbog toga mnogi ljudi najprije osjete upravo snažno lupanje srca, nakon čega slijedi strah da se događa nešto ozbiljno. Taj strah dodatno pojačava tjelesne simptome i može stvoriti začarani krug panike.
Nije uvijek riječ o anksioznosti
Iako je anksioznost čest uzrok noćnog buđenja uz ubrzan rad srca, liječnici upozoravaju da takve tegobe ne treba automatski pripisivati psihičkom stanju.
Slične simptome mogu izazvati i srčane aritmije, apneja u snu, poremećaji rada štitnjače, anemija, dehidracija, nizak ili visok šećer u krvi, pojedini lijekovi, veće količine kofeina ili alkohola te hormonalne promjene.
Kako si pomoći?
Ako se to dogodi, stručnjaci savjetuju da pokušate usporiti disanje umjesto da se odmah usredotočite na lupanje srca. Polagano disanje, primjerice udisaj kroz nos tijekom četiri sekunde i dulji izdisaj kroz usta, može pomoći smirivanju živčanog sustava.
Dugoročno mogu pomoći redovit raspored spavanja, ograničavanje kofeina i alkohola u večernjim satima, tehnike opuštanja prije odlaska na spavanje te liječenje same anksioznosti ako je ona uzrok tegoba.
Kada treba otići liječniku?
Povremeno buđenje uz osjećaj panike nije neuobičajeno, ali ako se epizode često ponavljaju ili ih prate bol u prsima, otežano disanje, gubitak svijesti ili druge neuobičajene tegobe, potrebno je javiti se liječniku.
Pregled može pomoći utvrditi radi li se o noćnim napadajima panike ili o nekom drugom zdravstvenom problemu koji zahtijeva liječenje.