Stanovnici Brača, a posebno naselja Pučišća već neko vrijeme negoduju zbog odlaganja opasnog otpada, azbesta, na ovom srednjedalmatinskom otoku, Najglasniji među njima je predsjednik SDP-ovog kluba vijećnika Županijske skupštine Mate Mratinić koji smatra da je najveći problem što ovaj opasni otpad na Brač stiže iz cijele Hrvatske, a ne tek iz Splitsko - dalmatinske županije.
- Osobno mi je neshvatljivo da se dopušta odlaganje 1.500 tona opasnog otpada, a u pitanje je vodi li se nadzor. Meni kao Bračaninu nije jasno da se ovo događa i da bračka javnost nije bila o ovome upoznata.- kazao je Mratinić za Dalmacija Danas napominjući kako će ovu priču nastaviti na Županijskoj skupštini.
Povezani sadržaj
U vrijeme pisanja teksta kontaktirali smo vlasnika tvrtke "Michieli-Tomić" i upravitelja odlagališta "Košer", Nikšu Michieli Tomića, koji nam je obećao detaljna objašnjenja o načinu odlaganja ovog opasnog otpada.
- Prema Ugovoru sklopljenim s Fondom za zaštitu okoliša s kojim nam se daje na upravljanje kazeta za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest, dužni smo preuzimati azbest iz Splitsko - dalmatinske županije, a po potrebi i iz drugih županija. Azbest se zbrinjava na propisan način i redovito se zastire inertnim materijalom. - stoji u odgovoru tvrtke Michieli - Tomić.
"Vodovodni sustav cijelog Brača prolazi kroz azbestne cijevi"
- Izgradnja ovakvih kazeta je najbolji legalni način zbrinjavanja otpada, koji je do tada završavao u prirodi ili na deponiju s ostalim otpadom. Azbest sam nije opasan, već je opasna azbestna prašina koja nastaje njegovom obradom. Dokaz tome je vodovodni sustav cijelog otoka Brača koji prolazi azbestnim cijevima već više od 50 godina. - kažu iz Michieli - Tomić.
Kažu i da se azbest na Brač doprema redovnim trajektnim linijama, a na kontejnere se ukrcava na propisan način od strane ovlaštenih skupljača azbesta i sve prekriva ceradom, kao i da je njihovo odlagalište jedno od modernijih.
- Bračko odlagalište otpada u svom sastavu ima sortirnicu za mješani komunalni otpad i to je jedina u našoj županiji. Sada smo u fazi ishođenja građevinske dozvole za bioplinsko postrojenje u kojem bi se zbrinjavao biorazgradivi otpad. Jedini u županiji imamo dva hektara svog zemljišta predviđenog općinskim i županijskim prostornim planom za gospodarenje otpada. Smatramo da je, prema navedenom, vidljivo da smo dva koraka ispred javnih komunalnih poduzeća u postupanju zbrinjavanja otpada. - tvrde.
Uz ovo objašnjenje poslali su i Ugovor o preuzimanju i zbrinjavanju građevinskog otpada koji sadrži azbest, potpisan 7. svibnja 2013. godine s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U Ugovoru stoji kako je upravitelj odlagališta "Košer" dužan preuzeti otpad koji sadrži azbest od ovlaštenih sakupljača te ga zbrinuti u posebnim kazetama čiju izgradnju je financirao Fond, a za to će primati naknadu od 1,10 kuna po kilogramu s uključenim PDV-om. "Košer" prema Ugovoru ima pravo u kazete prikupljati i azbestni otpad s područja drugih županija. Cijeli ugovor pročitajte u prilogu.
