Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradicije. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu Ponoćku, pjevanja božićnih pjesama i darivanja. Svi ti običaji, a ima ih mnogo, imaju za cilj želju za blagostanjem, dobrim urodom, mirom, napretkom i najvažnije dobrim zdravljem.

Obzirom da je danas Badnjak malo ćemo pojasniti odakle zapravo to ime, a zapravo je vrlo jednostavno. Badnjak se veže uz stari običaj unošenja badnjaka, drva ili panja, u kuću večer uoči Božića. To je običaj koji i dan danas živi u mnogim selima i mjestima Dalmatinske zagore.

Unošenje badnjaka u kuću bio je središnji događaj večeri. Badnjak, odnosno tri velika panja koja simboliziraju Sveto Trojstvo, postavlja se pored ognjišta gdje gori cijeli noć i grije ukućane dok iščekuju dolazak ponoći i Isusova rođenja, odnosno odlaska na Ponoćku. Iz njihove vatre palile su se svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio hrane i pića, a njihova bi vatra trebala donijeti mir i dobro ukućanima.

Kada bi otac obitelji unosio badnjak, čestitao bi ukućanima “Hvaljen Isus! Na dobro vam došla Badnja veče!”, a oni bi mu potom uzvraćali “I s tobom zajedno”.

Potom blagoslovljenom vodom, odnosno grančicom masline koja je uronjena u blagoslovljenu vodu, najprije blagoslovi badnjake, pa sve okupljene, i staro i mlado, kuću i štalu.

Poslije se ide od susjeda do susjeda, svi zajedno idu po kominima i krste badnjake, a ide se čak i kod onih s kojima si u svađi. Na blagoslivljanju badnjaka uz suhe smokve, neizostavne fritule i uštipke te domaći kruškovac i vino okupi se tako cijelo selo.

U toj prilici se pjeva:

“Eto Božić bata na svačija vrata.

Otvorte mu vrata, nek po kući bata.

Prostrite mu slame vriću,

nek ostavi dobru sriću.

Kada bude treći dan,

istrajte ga metlom van.”



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime