Predstavnici stranke Možemo! održali su jutros konferenciju za medije u splitskom Đardinu, a okupljenima se obratio Marinko Biškić. Govorio je o ekološkim crnim točkama na području Splita i okolice, povezujući ih s aktualnim slučajem opasnog otpada u Gospiću.
Biškić je poručio kako slučaj u Lici, prema njegovu mišljenju, nije izolirani incident, nego posljedica dugogodišnjih problema u sustavu gospodarenja otpadom i reakciji nadležnih institucija.
"U Vranjicu od 2008. godine znamo za ekološku bombu koju je ostavio Salonit. Otad se izmijenilo sedam vlada, šest njih HDZ-ovih. U Vranjicu i okolici od mezotelioma je umrlo i oboljelo nekoliko stotina ljudi", kazao je Biškić.
Podsjetio je i na projekt sanacije Kosice, koji je predstavljen prije mjesec dana.
"Od prvih informacija o zagađenju do ovog 'rješenja' prošlo je skoro 20 godina, a ni ono što je sada na stolu nije konačno i potpuno rješenje. Nadamo se da će u Gospiću ići brže", rekao je.
Od Sjeverne luke do Dugog Rata
Biškić je nabrojao niz ekoloških problema na području Splitsko-dalmatinske županije. Među njima je izdvojio azbestni otpad iz Salonita za koji tvrdi da je završio u Mravinačkoj kavi, kao i problem Sjeverne luke.
"U Sjevernoj luci imali smo nepropisno skladištenje Cemexove troske. Mjerni uređaji za zagađenje zraka u sjevernom dijelu Splita mjesecima su bilježili ekstremne vrijednosti dok se izvor zagađenja nije pronašao i pokrio", kazao je.
Osvrnuo se i na planove za skladištenje troske na području Svetog Kaje.
"U svibnju je Cemex najavio skladištenje do dva milijuna tona troske na lokaciji Sveti Kajo. Ni Ministarstvo zaštite okoliša ni Grad Solin nisu tražili cjelovitu studiju utjecaja na okoliš. Dozvola je izdana bez studije, uz obrazloženje da studija 'nije obavezna'. Cemex je poslije sam odustao od ovog načina skladištenja, vjerujemo zbog pritiska javnosti", rekao je Biškić.
Kao još jednu crnu točku naveo je Dugi Rat, gdje se problem sanacije otpada bivše tvornice vuče godinama.
"U Dugom Ratu već desetljećima stoji 260 tisuća tona toksične troske. Privatnici su iz nje eksploatirali što se dalo, a onda je odgovornost vraćena državi. Skoro dvije godine čeka se novi idejni projekt, zatim lokacijska dozvola i tako dalje. Još jedno 'rješenje' koje se čeka desetljećima", kazao je.
"Rješenja o uklanjanju postoje, uklanjanja nema"
Biškić tvrdi da više ilegalnih odlagališta postoji i u Solinu, Kaštel Sućurcu, Sitnom Gornjem te na području Omiša.
"Radi se o desecima tisuća kubika građevinskog i drugog neregistriranog otpada. Sve su to krške i propusne lokacije, potencijalno opasne za tlo i vodu. Za neke od njih Državni inspektorat odavno je izdao rješenje o uklanjanju. Uklanjanja nema", rekao je.
Podsjetio je i da je predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić u ožujku podnijela kaznenu prijavu zbog tih odlagališta.
"Tražimo informaciju u kojoj su fazi te prijave. Odgovor na to pitanje pokazat će je li državi doista stalo obračunati se s onima koji sustavno provode ekocid bez posljedica ili je riječ o još jednoj temi koju će netko pokušati proglasiti 'histerijom oporbe'", poručio je.
Biškić smatra da o poznatim ekološkim problemima treba kontinuirano govoriti sve dok se ne riješe.
"Lista crnih točaka samo u ovoj županiji dovoljno je duga da je treba ponavljati stalno, sve dok se nešto ne promijeni. Ako se o ovome šuti danas, za deset godina ćemo brojati mrtve kao što ih broje u Vranjicu", rekao je.
"Gospić je dokaz da Hrvatska nema sustav"
Slučaj Gospića, kaže Biškić, pokazuje širi problem.
"Ono što se dogodilo u Gospiću nije izoliran slučaj. To je samo dokaz da Hrvatska nema sustav koji građane štiti od ilegalnih odlagališta otpada ni ekoloških katastrofa koje mogu završiti ljudskim žrtvama. Ova Vlada nema stvaran nadzor, a čini se da nema ni volju da se problemi stvarno riješe i da ne nastaju novi", kazao je.
Upozorio je da građani često mjesecima ili godinama prijavljuju problematična odlagališta, dok reakcije institucija, prema njegovim riječima, izostaju ili dolaze prekasno.
"Otpad nije samo lokalni problem i lokalna vlast nema ni novca ni kapaciteta sama rješavati ovakve stvari. Kad se nešto godinama ne rješava na terenu, to je pitanje državne odgovornosti", rekao je.
Kritizirao je i jučerašnji nastup premijera Andreja Plenkovića.
"Zagađeno tlo i strah građana za vlastito zdravlje, zdravlje djece i budućnost svoje zajednice ne mogu biti netema. Svi koji žive kraj ekoloških bombi u svom susjedstvu imaju pravo biti u strahu, pitati i tražiti rješenja. I to hitna, trajna i efikasna", poručio je.
Tri zahtjeva Vladi
Biškić je pozvao građane da nastave prijavljivati ilegalna odlagališta Državnom inspektoratu, Ministarstvu, medijima, udrugama i političkim strankama te da prijave ponavljaju ako nadležni ne reagiraju.
Na kraju je u ime Možemo! iznio tri zahtjeva Vladi.
"Tražimo hitne sanacije odlagališta, u Gospiću i na svim ostalim lokacijama gdje inspekcijski nalazi i rješenja već postoje. Tražimo izvanrednu sjednicu Sabora, na kojoj će se raspravljati o sustavu koji dopušta da se otpad godinama ne rješava. I tražimo izvanredne izbore jer je ova vlast pokazala da se ne može ili ne želi brinuti za ono osnovno – zdravlje svojih građana", kazao je.
Zaključio je da Hrvatskoj treba sustav koji će kontrolirati pošiljke otpada koje ulaze u zemlju, postrožiti uvjete za izdavanje dozvola tvrtkama koje preuzimaju otpad te izgraditi javne kapacitete za gospodarenje otpadom pod javnom kontrolom.