Povratak Bosne i Hercegovine na "sivu listu" nadzornog tijela Vijeća Europe MONEYVAL-a politički je i institucionalni pokazatelj stanja u zemlji. Nakon što je tamo već bila 2015., radna skupina za financijske mjere (FATF) je opet ukazala kako Bosna i Hercegovina ima ozbiljnih slabosti u sustavu za spriječavanje pranja novca i financiranja terorizma i kako se zbog toga mora staviti pod pojačani međunarodni nadzor, piše DW.
Međunarodne financijske institucije i partneri poručuju da BiH "ne ulijeva dovoljno povjerenja” kada je riječ o praćenju novčanih tokova, utvrđivanju stvarnih vlasnika, oduzimanju nezakonito stečene imovine i provedbi sankcija u osjetljivim sigurnosnim područjima.
Stručnjaci upozoravaju da bi ta odluka mogla dovesti do skupljih i sporijih međunarodnih transakcija, neovisno o tome ulazi li novac u BiH ili izlazi iz nje. Očekuje se i stroži nadzor banaka, što bi moglo negativno utjecati na ulaganja i kreditni rejting zemlje.
Na listi s Irakom
"Plenarna sjednica FATF-a dodala je i Bosnu i Hercegovinu na sivu listu", objavila je predsjednica FATF-a Elisa de Anda Madrazo. BiH je upozorena da mora ojačati zaštitu od kriminala i terorizma koji zloupotrebljavaju njezin financijski sustav te osigurati učinkovitiji nadzor bankarskog sektora. Uz BiH, na sivu listu uvršten je i Irak.
"Ovih dana dobila sam jasne političke signale iz obje zemlje da su spremne provesti potrebne promjene kako bi ojačale svoju obranu", izjavila je Madrazo.
Odluka o uvrštavanju na sivu listu donesena je nakon višegodišnjih upozorenja Vijeća Europe. Njegovo tijelo MONEYVAL, koje surađuje s FATF-om pri procjeni koje zemlje treba staviti na sivu ili crnu listu, ocijenilo je da ključne preporuke nisu provedene. Među njima je i uspostava registra stvarnih vlasnika u Federaciji BiH. U Republici Srpskoj ta je obveza ispunjena u svibnju ove godine, na što je upozorio tamošnji premijer, kritizirajući vlasti u Federaciji:
"Ministarstvo pravosuđa i vlada Republike Srpske su sve odavno završili. U Federaciji BiH ništa nije učinjeno. Svi snosimo posljedice jer za pitanje koje je važno za sprječavanje terorizma i pranja novca, oni nisu učinili ništa", rekao je Minić.
Registar stvarnih vlasnika baza je podataka u kojoj se bilježe osobe koje uistinu posjeduju ili kontroliraju tvrtke, udruge, zaklade i druge pravne subjekte, čak i ako se formalno ne vode kao vlasnici.
Srećom nije crna lista
U Federaciji BiH pak odgovornost prebacuju na vlasti u Republici Srpskoj, tvrdeći da je kriv SNSD jer nije podržao rješavanje pitanja državne imovine. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kaže da je ipak dobro što BiH nije završila na crnoj listi, za što zasluge pripisuje vladajućoj koaliciji.
"Izvanrednom telefonskom sjednicom i pismom Borjane Krišto, u kojem je izražena politička volja da se problemi riješe, spriječili smo da Bosna i Hercegovina završi na crnoj listi, što bi bila prava katastrofa", rekao je Konaković.
Siva lista ne znači izolaciju zemlje niti trenutačni financijski slom, ali je takva oznaka svakako loša za BiH. U praksi to znači sporije i skuplje transakcije, više provjera, oprezniji pristup stranih banaka i investitora te dodatni teret za ugled gospodarstva koje i bez toga ima problema s povjerenjem, pravnom sigurnošću i predvidljivošću politike.
"Moguće posljedice uključuju skuplje i sporije transakcije, rizik da strane banke prekinu suradnju s domaćima, moguće povećanje kamatnih stopa i skuplje bankarske usluge te slabiji priljev stranih ulaganja", poručili su iz Udruženja banaka BiH.
Udarac za gospodarstvo
Stručnjaci smatraju da je ova odluka posljedica dugotrajnog institucionalnog nemara, a najviše će je osjetiti poduzetnici i građani kroz doznake iz inozemstva. "Gotovo sve međunarodne transakcije bit će složenije. Neke čak možda neće biti ni moguće, primjerice kod pojedinih internetskih kupnji ili usluga", upozorava ekonomist Igor Gavran.
Bosna i Hercegovina bila je pod sličnim nadzorom i 2015. godine zbog kašnjenja u izmjenama kaznenog zakonodavstva. Tada su MONEYVAL i FATF upozoravali financijske institucije na rizike poslovanja s tom zemljom. Nakon izmjena zakona, BiH je vraćena u redovni režim praćenja.
Deset godina kasnije gospodarstvenici ponovno strahuju od posljedica. "Cijelo gospodarstvo bit će pod povećalom. Sve transakcije dodatno će se nadzirati, a pogoršat će se i kreditni rejting BiH, uz niz drugih negativnih učinaka", upozorava predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske Goran Račić, piše DW.
Preporuke su jasne i ne ostavljaju puno prostora za različita tumačenja. Europska unija već je ranije istaknula potrebu hitnog donošenja zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, zakona o ciljanim financijskim sankcijama, kao i uspostave registra stvarnih vlasnika, uz bolju koordinaciju institucija na svim razinama.
