Dubrovnik nema dovoljno prostora za širenje postojećih prometnica, ali zato ima velik, dosad nedovoljno iskorišten prostor ispod njih. Upravo na tome temelji se prijedlog gradske vijećnice Viktorije Knežević, koja je predala primjedbe na izmjene Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika.Knežević traži da se planskim dokumentima omogući stvarna, a ne samo deklarativna gradnja javnih podzemnih garaža ispod gradskih ulica, trgova, parkova i drugih javnih površina.
"Ispod se parkira, a iznad ostaje javni prostor"
Kako je istaknula, i sami planski dokumenti priznaju da na užem gradskom području nema realnog prostora za značajnije širenje prometnica te da je automobile potrebno izmjestiti s kolnika u garaže.
Međutim, smatra da predložene odredbe i dalje ne omogućuju da se takva rješenja zaista provedu u gusto izgrađenim dijelovima Dubrovnika. "Ne trebamo plan koji će na papiru maknuti automobile s ulica, a u stvarnosti onemogućiti izgradnju mjesta na koja bi oni trebali otići. Moj je prijedlog jednostavan: ispod se parkira, a iznad ostaju ulica, trg, park i javni prostor", poručila je Knežević. Važeći GUP načelno dopušta gradnju garaža "u svim zonama", no ta je mogućnost istodobno ograničena pravilima o građevnim česticama, propisanim odmacima i zabranom nove gradnje na javnim zelenim površinama. Drugim riječima, mogućnost postoji na papiru, ali nije uređena na način koji bi omogućio njezinu stvarnu primjenu.
Parkovi bi ostali parkovi
Predloženim izmjenama jasno bi se propisalo da površina iznad podzemne garaže mora zadržati svoju javnu namjenu. Gradnja garaže ispod parka, naglašava Knežević, ne bi smjela značiti smanjenje zelenih površina.
Postojeći zeleni pokrov i visoko zelenilo morali bi se očuvati gdje god je to tehnički moguće, dok bi u suprotnom trebalo osigurati zamjensko zelenilo najmanje jednake vrijednosti. "Ne predlažem da se parkovi zamijene garažama. Predlažem da park ostane park, a da automobili koji danas zauzimaju ulice odu ispod njega", istaknula je.
Više vozila na znatno manjoj površini
U primjedbama je predloženo i jasnije uređenje mehaniziranih i automatiziranih parkirnih sustava. Riječ je o rješenjima koja omogućuju smještaj većeg broja vozila na manjoj površini, bez klasičnih rampi i velikih unutarnjih prometnica.
Takvi sustavi već se koriste u europskim gradovima poput Aarhusa, Kopenhagena, Amsterdama i Birminghama.
Knežević je posebno zatražila da prostor ispod javnih površina ostane gradski instrument za rješavanje problema javnog parkiranja, a ne besplatan razvojni resurs za pojedine privatne investitore.
Prema njezinu prijedlogu, garaže izgrađene ispod javnih površina trebale bi ostati javne, dok bi parkirališna mjesta bila u vlasništvu Grada Dubrovnika i u sustavu javnog parkiranja. Gradska vijećnica zatražila je i da se iz GUP-a ne brišu postojeće mogućnosti gradnje ispod prometnog koridora Iza Grada, kao ni mogućnost realizacije ukopanog prometnog rješenja u Gružu, bez prethodnog unošenja odgovarajućih zamjenskih rješenja. "Dubrovnik mora čuvati svoju površinu i pametnije koristiti svoje podzemlje. Manje automobila na kolniku znači više prostora za pješake, javni prijevoz, zelenilo i život grada", zaključila je Viktorija Knežević.