Novo neobično arheološko otkriće zabilježeno je na lokalitetu Stari grad Pakrac, gdje su istraživači pronašli srednjovjekovni grob s pokojnikom položenim potrbuške, licem prema zemlji. Takav način ukopa povezuje se s vjerovanjima kojima se navodno pokušavalo spriječiti mrtve da ustanu iz groba i vrate se među žive.
Kako je prvi detaljno izvijestio MojPortal, pretpostavlja se da pronađeni pokojnik potječe s kraja 13. ili početka 14. stoljeća. Konačne odgovore o vremenu ukopa, spolu, dobi i mogućim ozljedama trebale bi pružiti antropološke analize i radiokarbonsko datiranje. Naravno, nije riječ o vampiru u današnjem, filmskom značenju te riječi. Neobičan položaj tijela predstavlja trag vjerovanja i strahova koji su postojali među srednjovjekovnim stanovništvom.
Pokopan licem prema zemlji
Pokojnik je pronađen položen potrbuške, što se znatno razlikuje od ostalih grobova istraženih na istom lokalitetu. U prilogu Dnevnika Nove TV navedeno je da je na području Starog grada Pakraca pronađeno oko 170 pokojnika, a samo je ovaj muškarac pokopan licem prema zemlji. Uobičajeno je bilo da se tijela polažu na leđa, s pogledom usmjerenim prema istoku. Prema kršćanskom vjerovanju, pokojnik je tako trebao dočekati Kristov ponovni dolazak i uskrsnuće mrtvih. Arheolog Krešimir Vacek, voditelj istraživanja, za Dnevnik Nove TV objasnio je da namjerno okretanje ili oštećivanje pokojnikova tijela može upućivati na obrede koji nisu bili u skladu s uobičajenim kršćanskim načinom pokapanja.
Pokapanjem licem prema tlu pokojniku se simbolično pokušavalo onemogućiti da ugleda Kristov dolazak, ustane iz groba ili se prije Sudnjeg dana vrati među žive.
Moguće je da su mu ruke bile vezane
Prema informacijama koje je objavio MojPortal, položaj kostiju otvorio je mogućnost da su pokojniku prilikom pokopa bile vezane ruke. Na stražnjem dijelu lubanje uočeno je i veće oštećenje, no tek će detaljne analize pokazati je li ono nastalo prije smrti, prilikom pokapanja ili naknadno. Prema prvim procjenama na temelju veličine kostiju i građe zdjelice, riječ bi mogla biti o muškarcu koji je živio krajem 13. ili početkom 14. stoljeća. Ipak, stručnjaci konačan zaključak neće donositi prije završetka svih analiza.
Srednjovjekovni ljudi pod pojmom "vampira" nisu zamišljali biće s plaštem, očnjacima i nadnaravnim moćima kakvo poznajemo iz filmova i književnosti. Strahovali su od nemirnih pokojnika koji bi se navodno mogli vratiti iz groba, širiti bolesti, uzrokovati nesreće ili nauditi članovima zajednice. Vacek je za Dnevnik Nove TV naglasio da se takva vjerovanja danas često prikazuju romantično, ali da su ljudima toga vremena predstavljala stvaran strah od nepoznatog. Zbog toga su se koristili različiti obredi kojima se navodno pokušavalo spriječiti povratak mrtvih.
Sumnja je mogla pasti na osobe koje su umrle nasilnom ili neuobičajenom smrću, stradale u nesrećama, umrle tijekom epidemija ili se na neki način razlikovale od ostatka zajednice. Takvi pokojnici ponekad su pokapani potrbuške, opterećivani kamenjem, vezivani ili fizički osakaćivani. Ti postupci ne dokazuju postojanje vampira, nego svjedoče o načinu na koji su ljudi pokušavali objasniti bolest, smrt i događaje koje nisu razumjeli.
Ranije pronađena žena s dijelovima konjske lubanje
Ovo nije prvi takav nalaz u Pakracu. MojPortal je još 2024. godine izvijestio o otkriću masivnog drvenog sarkofaga iz ranog 13. stoljeća. U njemu je pronađen ljudski kostur bez vlastite lubanje, dok su na mjestu glave bili ostaci životinjske, najvjerojatnije konjske lubanje i čeljusti. Arheolozi su tada pretpostavili da je riječ o posebnom obredu kojim se pokojnika trebalo "zadržati" u grobu i spriječiti njegov povratak među žive. Naknadnom analizom utvrđeno je da je u sarkofagu bila pokopana žena u dobi između 35 i 45 godina.
Taj je ukop bio posebno neobičan jer se pokojnik nalazio u vrijednom sarkofagu, što upućuje na osobu višeg društvenog položaja. Istodobno, način postupanja s njezinim posmrtnim ostacima pokazuje da je zajednica prema njoj mogla osjećati snažan strah.
Groblje povezano s križarskim vitezovima
Groblje se nalazi uz ostatke ranogotičke crkve unutar nekadašnje utvrde Stari grad Pakrac. Prema podacima Grada Pakraca, crkva je građena u francuskom ranogotičkom stilu, a nalazište se povezuje s dolaskom križarskih vitezova iz Francuske. Arheolozi su pronašli elemente koji pakračku crkvu povezuju sa sličnim viteškim crkvama, uključujući utvrđenu crkvu u Gori kod Petrinje. Istraživanja također upućuju na prisutnost viteških redova, među kojima se spominju templari i hospitalci, odnosno ivanovci.
Prema MojPortalu, na lokalitetu je pronađeno 145 grobova s posmrtnim ostacima približno 170 ljudi, iako je istražen tek manji dio nekadašnje utvrde. Najstariji ukopi povezani su s redovnicima i ratnicima, dok su se poslije uz njih počeli pokapati žene, djeca, bolesnici i ostalo lokalno stanovništvo.
Ispod današnjeg Pakraca krije se srednjovjekovni grad
Arheološki lokalitet Stari grad prostire se ispod samog središta današnjeg Pakraca. Kako navodi MojPortal, cijeli kompleks bio je znatno veći od dosad istraženog prostora, a obuhvaćao je crkvu, groblje, obrambene zidine, kule i druge građevine. Na tom se prostoru nalazila jedna od značajnijih srednjovjekovnih utvrda zapadne Slavonije. Pakrac je imao važan prometni i obrambeni položaj, a u gradu se nalazila i prva hrvatska kovnica novca.
Istraživanja Starog grada traju od 2017. godine, a prema podacima Muzeja grada Pakraca i Grada Pakraca, svaka nova sezona donosi dodatne spoznaje o životu srednjovjekovnih stanovnika toga područja.