Ljeta su sve toplija, a s kolovozom se ponovno otvara pitanje treba li zbog visokih temperatura odgoditi početak školske godine. Dok su nekada ljetni mjeseci bili sinonim za odmor i igru, posljednjih godina sve češće donose dugotrajne i teško podnošljive vrućine.
Upravo se zbog toga već nekoliko godina raspravlja o mogućem pomicanju školskog kalendara, odnosno kasnijem početku nastave. O temi se sada oglasio i školski sindikat Preporod, iz kojeg smatraju da se rasprava vodi u pogrešnom smjeru.
Umjesto pitanja treba li nastavu odgađati zbog vrućina, kažu, trebalo bi se pitati zašto hrvatske škole još uvijek nemaju odgovarajuće uvjete za rad tijekom visokih temperatura.
"Zašto još uvijek sve škole nisu klimatizirane?"
"Odgoda početka nastave zbog vrućina ponovno je aktualna tema u ovo doba godine. No, kad se već o tome raspravlja još jednu godinu za redom, možda je bolje pitanje zašto još uvijek sve škole nisu klimatizirane", poručili su iz Preporoda.
Smatraju da učenike nije prihvatljivo vraćati u učionice u kojima zbog visokih temperatura nema odgovarajućih uvjeta za boravak i rad.
"Vratiti učenike u školske klupe u pregrijanim prostorijama zaista je nehuman potez. Nitko se nije pitao onomad kad su nam bile hladne zime treba li djecu ostaviti doma dok ne prođe zima, nego su se škole opremale sustavima za grijanje.
Nije to neka mudrolija - da bi čovjek bio učinkovit, najprije mora zadovoljiti osnovne potrebe, a temperatura koju čovjek može normalno podnijeti osnovna je potreba", navode.
"Priprema i prilagodba su nužne"
U Preporodu upozoravaju i da pitanje temperatura u učionicama treba promatrati u širem kontekstu sve toplijih ljeta i prilagodbe klimatskim promjenama.
"Nije ugodno razmišljati o posljedicama sve toplijih ljeta, uvuče se u čovjeka neka strepnja, hoćemo li imati vode i kakva će biti, hoćemo li moći boraviti vani, hoće li nam oluje uništiti usjeve, automobile i živote, ali je priprema i prilagodba nužna", poručuju.
"Nije pitanje treba li prolongirati početak školske godine"
Smatraju da rješenje nije u višekratnom pomicanju početka nastave, nego u prilagodbi školskih zgrada klimatskim uvjetima.
"Nastava se po zemaljskoj kugli odvija u hladnim predjelima, u trusnim područjima, vlažnim, vjetrovitim, jednostavno zato što ljudi odvajkada grade nastambe prema uvjetima u kojima žive.
Zato ne treba pitati treba li prolongirati početak školske godine za neka bolja vremena, nego treba pitati zašto nam još uvijek sve škole nemaju klimatizirane učionice. Već dulji niz godina temperature rastu, znanstvenici prognoziraju nastavak takvog trenda. Osim što se svi trebamo zapitati što učiniti da se to zaustavi, treba i prilagoditi život. Višestruka odgoda obično nije ispravan put", zaključuju iz Preporoda.