U nedjelju, 27. rujna, u Splitu se održavaju izbori za vijeća gradskih kotareva i mjesnih odbora. U Žrnovnici se za sedam mjesta u novom sazivu Mjesnog odbora natječe i Tanja Soldić, dosadašnja nezavisna vijećnica i kandidatkinja na Nezavisnoj listi Špira Vlajića. Soldić se na toj listi nalazi na sedmom mjestu.
U završnici kampanje Soldić se ponovno vratila temi Peruna, koja je obilježila značajan dio njezinih javnih istupa posljednjih mjeseci. Ranije je od institucija tražila dokumentaciju i odgovore povezane s mogućim dovoženjem viška iskopa na područje bivšeg kamenoloma, a sada je objavila da je slučaj prijavljen vodopravnoj, građevinskoj, rudarskoj i inspekciji zaštite okoliša.
Njezinu posljednju objavu uoči izbora prenosimo u cijelosti.
"Tražimo jasnu razliku između sanacije Peruna i dovoza iskopa s drugih gradilišta"
SLUČAJ PERUN – ZATRAŽENO POSTUPANJE ČETIRIJU INSPEKCIJA
Tražimo jasnu razliku između sanacije Peruna i dovoza iskopa s drugih gradilišta.
Da podsjetimo, pod radovima sanacije neaktivnog eksploatacijskog polja smatraju se rudarski radovi kojima se provode mjere kojima se isključuje mogućnost nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš.
Sanacija se u praksi može provoditi i materijalom iz iskopa, ali isključivo u okviru plana, dinamike i uvjeta izvođenja radova predviđenih rudarskim projektom. To samo po sebi ne znači da se sanacija može poistovjetiti s neograničenim dovoženjem viška iskopa s drugih, nepovezanih gradilišta.
Kako se približava posljednji kvartal ove godine, ponovno smo otvorili pitanje lokaliteta Perun u Žrnovnici te pronašli ranije materijale i očitovanja Splitsko-dalmatinske županije iz kojih je vidljivo zbog čega je Županija do sada odbijala zahtjeve da se Perun izbriše kao lokalitet za oporabu neopasnog građevinskog otpada.
Dosadašnje obrazloženje Županije bilo je da je u istom članku 216. PPSDŽ-a uz Perun povezana i obveza njegove sanacije te da je sanacija zakonska obveza. Prema njihovom tumačenju, Perun se zato ne može jednostavno izbrisati iz plana, odnosno ne može se izbrisati kao lokalitet gospodarenja otpadom jer se odrednica smatra potrebnom i zbog materijala koji bi se koristio za sanaciju.
Mi sada ne tražimo ukidanje obveze sanacije Peruna.
Tražimo nešto drugo – jasno razdvajanje zakonske obveze sanacije od određivanja Peruna kao lokaliteta za oporabu neopasnog građevinskog otpada.
Perun se može i mora sanirati sukladno zakonu, rudarskom projektu i svim propisanim uvjetima. Međutim, sama činjenica da je sanacija obvezna ne znači da Perun mora ostati određen kao lokacija za oporabu otpada na koju bi se dovozio građevinski materijal i višak iskopa s drugih, nepovezanih gradilišta.
Zato tražimo da se člankom 216. jasno izvrši izmjena kojom bi se uklonila odrednica prema kojoj je Perun određen kao lokalitet za oporabu neopasnog građevinskog otpada, dok obveza potpune sanacije Peruna ostaje.
Smatramo i da treba jasno utvrditi da se pod sanacijom ne može podrazumijevati neograničeni dovoz iskopa s drugih gradilišta koja nisu povezana sa samom sanacijom Peruna.
Posebno ukazujemo i na odredbe Zakona o gospodarenju otpadom kojima se određeni materijali povezani s rudarskim aktivnostima i projektima, pod propisanim uvjetima, IZUZIMAJU iz pojma otpada.
Smatramo da se upravo ta zakonska činjenica mora uzeti u obzir prilikom definiranja načina sanacije PERUNA te je ključna da se sanacija provede, a ukine lokalitet za otpad. Zakon mora biti polazište, a ne naknadno tumačenje pojedine odredbe.
"A što se događa s Hrvatskim cestama?"
Drugi, jednako važan problem odnosi se na planove Hrvatskih cesta i činjenicu da je Perun u dokumentaciji povezanoj s projektom DC8 TTTS – Dugi Rat predviđen kao lokalitet povezan s viškom iskopa.
Hrvatske ceste pozvale su se na pravo korištenja Peruna temeljem odluke koju je potpisao župan, pri čemu se pozivaju na čl. 216. Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije i odredbe Prostornog plana Općine Podstrana.
Međutim, te odredbe govore o sanaciji Peruna i izvođenju radova u okviru sanacije, a ne daju same po sebi odgovor na pitanje postoji li pravna i projektna osnova za dovoz viška iskopa s drugih gradilišta.
Posebno je važno pitanje vlasništva. Grad Split je suvlasnik predmetnog područja, a u odredbi na koju se Hrvatske ceste pozivaju Grad Split nije naveden na način koji bi odgovorio na pitanje svih potrebnih suglasnosti i prava korištenja.
Zbog svega toga smo 17. rujna pozvali na sastanak u Žrnovnici gradonačelnika Grada Splita Tomislava Šutu, župana Blaženka Bobana i predstavnika Hrvatskih cesta gospodina Budimira.
Na sastanak nitko od njih nije došao, niti je uputio predstavnike koje smo zatražili u slučaju spriječenosti.
Gospodin Budimir ispričao se zbog poslovnih obveza. Grad Split je nakon ponovljenog poziva obavijestio da trenutačno nije u mogućnosti sudjelovati te da će se razgovor održati drugi put, očito nakon izbora.
Iz Kabineta župana na poziv nismo uopće dobili odgovor.
Za nas je to nedopustivo kada se radi o pitanju koje može izravno utjecati na rijeku Žrnovnicu, okoliš i život stanovnika.
Pogotovo jer se u dokumentaciji Ministarstva vezanoj uz iskope s brze ceste navodi mogućnost pojave neopasnog, ali i opasnog otpada te potreba odvajanja otpada i provođenja propisanih mjera zaštite prirode i okoliša.
A upravo zato imamo pravo pitati:
Što se točno planira dovoziti na Perun?
U kojoj količini?
Odakle?
Na temelju kojeg projekta?
I je li takav dovoz uopće dio rudarskog projekta sanacije Peruna?
U nedavnim medijskim istupima naveli su se radovi investitora zbog čišćenja tona otpada na trasi prema rijeci. Ako je na trasi pronađen i azbest, pitanje razvrstavanja, karakterizacije i zakonitog postupanja s materijalom još je važnije.
Ne tvrdimo unaprijed da će se taj materijal dovoziti na Perun, ali tražimo da se javno pokaže dokumentacija koja to isključuje.
"Gdje je dokumentacija?"
Od Hrvatskih cesta još uvijek nismo dobili svu dokumentaciju koju smo ponovno zatražili temeljem prava na pristup informacijama.
Od Hrvatskih voda dobili smo očitovanje na kojem im zahvaljujemo. Iz njega proizlazi da, osim pitanja same sanacije, u trenutku njihovog očitovanja od nadležnog ministarstva nisu zaprimili dodatni zahtjev koji bi se odnosio na druge radove zaštite rijeke.
U istom očitovanju navedeni su uvjeti zaštite rijeke koje je potrebno izvršiti, a upravo smo dokumentaciju vezanu uz te uvjete tražili od nadležnih institucija. Grad Split se poziva isključivo na sanaciju, ali šuti oko namjere Hrvatskih cesta i odluke iz Kabineta župana.
Zato javnost mora dobiti odgovor:
Gdje su elaborati zaštite rijeke?
Gdje je potpuna dokumentacija koja određuje što se na Perunu smije izvoditi tijekom sanacije?
Što točno predviđa rudarski projekt sanacije i uključuje li on iskope s brze ceste i u kojem obimu?
Ako takva stavka ne postoji u rudarskom projektu sanacije, tada se dovoz viška iskopa s brze ceste ne može opravdavati samo općom odredbom o sanaciji Peruna.
Ne želimo nikoga unaprijed optuživati.
Ali, ako me se može demantirati objavom rudarskog projekta uz zadržavanje autorskih prava te svom traženom dokumentacijom koju smo tražili na ustupanje – molim, demantirajte me!
Ako je sve zakonito i jasno, dokumentacija bi trebala biti najbolji odgovor javnosti.
"Zatražili smo postupanje četiriju inspekcija"
Zbog svega navedenog prijavljen je cijeli slučaj nadležnim državnim inspekcijama:
- vodopravnoj inspekciji
- građevinskoj inspekciji
- rudarskoj inspekciji
- inspekciji zaštite okoliša.
Inspekcije smo upozorili da je rok javne nabave Hrvatskih cesta bio pred istekom te smo zatražili žurno postupanje i provjeru svih okolnosti prije realizacije poslova povezanih s Perunom.
Posebno smo ukazali na činjenicu da je Grad Split suvlasnik predmetnog područja te zatražili provjeru svih potrebnih suglasnosti, odobrenja i usklađenosti planiranih aktivnosti s prostornim i drugim propisima te uvjeta koje propisuje Ministarstvo.
Zatražili smo i presliku relevantnog dijela projekta od Općine Podstrana, ako u njemu postoji predviđen dovoz iskopa s brze ceste, uz poštivanje autorskih prava projektanta.
Ako takva stavka postoji – neka nam je pokažu.
Ako ne postoji – neka to jasno kažu.
A rudarski projekt koji se odnosi na dio Peruna koji je u vlasništvu Grada Splita je enigma.
Sada čekamo da nadležne inspekcije utvrde činjenice.
Dopis i Vladi: "Ako ne zaustavite nasrtaj, sve je izglednije da ćete imati ekološki prosvjed i u Splitu"
Upućen je i dopis Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, uz jasnu poruku:
„Ako unatoč čitavoj ustupljenoj dokumentaciji ne zaustavite nasrtaj na brdo i rijeku, sve je izglednije da ćete imati ekološki prosvjed i u Splitu!“
Jer naš cilj nije nikoga unaprijed proglasiti krivim.
Naš cilj je da sve bude javno, dokumentirano i zakonito.
"Ako treba – branit ćemo Žrnovnicu"
Ovo je pitanje koje nadilazi jednu političku kampanju, jednu stranku ili jedan mandat.
Rijeka i brdo su životni prostor našeg mjesta i prirodno dobro koje moramo ostaviti generacijama koje dolaze.
Zato ćemo prvo koristiti sve zakonske mogućnosti: zahtjeve, prigovore, pravo na uvid u dokumentaciju i postupanje nadležnih tijela, a onda se zna završnica na koju smo upozoravali.
Jer nakon svega što posljednjih mjeseci gledamo u Hrvatskoj, od slučajeva otpada i onečišćenja do pitanja zaštite okoliša i odgovornosti institucija, više nemamo luksuz šutjeti i čekati da se problemi riješe sami od sebe.
Četrdeset godina rade se planovi i projekti za cestu da bi nam u konačnici iskrcavali otpad u blizini rijeke, dok postoje i drugi lokaliteti.
Naša poruka je jednostavna, kratka i glasna:
NE DAMO VAM PERUN!
NE DAMO VAM NAŠU RIJEKU!
"Borba oko Peruna se nastavlja bez obzira na sastav budućeg Vijeća"
Na kraju objave Soldić se osvrnula i na završetak svog četverogodišnjeg mandata u Mjesnom odboru te zahvalila ljudima koji su, kako kaže, sudjelovali u inicijativama vezanima uz Perun.
„Prije novog saziva Mjesnog odbora željela bih zahvaliti svima koji su surađivali s nama za vrijeme mog četverogodišnjeg mandata, a posebno na podršci oko Peruna. To zajedništvo oko Peruna je nešto najljepše što se dogodilo posljednje vrijeme u Žrnovnici. Bez obzira kakav će biti sastav budućeg Vijeća Mjesnog odbora, borba oko Peruna se nastavlja, a ishod će ovisiti o složnosti Žrnovčana.“