Starogradska vala od četvrtka ponovno izgleda kao prizor iz nekih drugih vremena. Uz rivu su se smjestile gajete, leuti, pasare i druga tradicijska plovila pristigla s različitih krajeva Jadrana, a Stari Grad idućih dana postaje mjesto susreta ljudi kojima drveni brod nije samo lijepa kulisa za fotografiju, nego dio identiteta i baštine koju žele sačuvati.
U četvrtak je počelo šesto izdanje međunarodnog festivala Dani u Vali, koji traje do nedjelje, 20. rujna. Organiziraju ga Grad Stari Grad, Turistička zajednica Staroga Grada i Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine CRONAVES. Organizatori najavljuju oko 50 tradicijskih plovila, a zemlja partner ovogodišnjeg festivala je Italija, odnosno venecijanska udruga Arzanà.
Prva večer bila je tek uvod u ono što slijedi. Nastupio je splitski vokalni ansambl Terca uz goste iz Venecije, a od petka festival ulazi u svoj glavni dio.
Roić: „Želimo da sezona ne završava u srpnju i kolovozu“
Direktorica Turističke zajednice Staroga Grada Žaneta Roić Dane u Vali opisuje prije svega kao festival mora, mornara, tradicije Jadrana i starih drvenih brodova.
– Ovo je šesto izdanje. Dani u Vali su festival tradicije, mora, mornara, brodova i svega onoga što pripada našoj jadranskoj baštini – kazala nam je Roić.
Posebno ističe činjenicu da se događanje održava u drugoj polovici rujna.
– Nama ovo puno znači zbog produženja sezone. To je jedan lijep završetak ljeta i događanja koja smo imali tijekom sezone, ali prvenstveno želimo da se turizam više ne svodi samo na srpanj i kolovoz. Želimo snažan rujan, a ako nas posluže vrijeme i okolnosti, i listopad – kaže Roić.
Upravo je termin jedan od aduta festivala. Umjesto klasičnog vrhunca sezone, Stari Grad u drugoj polovici rujna gostima nudi program koji se oslanja na vlastitu tradiciju, gastronomiju i more. Službeni program uz plovidbe i prezentacije tradicijskih barki uključuje koncerte, folklor, izložbe, radionice i gastronomsku ponudu Dalmatinske marende.
– Bit će tradicije, dobre spize, dobre glazbe, druženja i zabave. Od Splita smo udaljeni samo uru do dvije. Dobrodošli svi – poručila je Roić.
Festival koji je trebao biti održan samo jednom
Predsjednik CRONAVES-a Plamenko Bavčević s Danima u Vali povezan je od samog početka. Priča nam kako je sve krenulo 2016. godine, kada je Stari Grad obilježavao 2400 godina od svoga utemeljenja.
Ideja je bila napraviti nešto nalik velikim europskim festivalima tradicijskih brodova na kojima su članovi CRONAVES-a već sudjelovali.
– Pozvali su nas i pitali možemo li u Starom Gradu organizirati nešto poput onoga što se može vidjeti na velikim festivalima u Francuskoj. Rekli smo: zašto ne. Prvi Dani u Vali zapravo su trebali biti jednokratna manifestacija – prisjeća se Bavčević.
Da je festival nastao upravo povodom 2400. obljetnice Staroga Grada potvrđuju i gradski izvori. Prvo izdanje održano je 2016. godine, a događaj je potom nastavio živjeti.
Reakcija Starograđana na prvu veliku flotu, govori Bavčević, promijenila je planove.
– Kad se pojavilo pedesetak tradicijskih brodova, pogotovo su stariji ljudi stajali na rivi i gledali. Neki su plakali kada su ponovno vidjeli takav prizor u svojoj vali. Tada su nas pitali možemo li ovo raditi svake godine. Rekli smo da je ipak riječ o prevelikom organizacijskom zahvatu pa smo odlučili festival održavati svake dvije godine – govori Bavčević.
„Ljudi dolaze zbog zajedništva, a ne komercijalnog interesa“
Ovogodišnja flota pokazuje koliko je mreža čuvara tradicijskih barki postala široka. Bavčević posebno izdvaja Hvar i Vrbosku, ali i brodove i posade iz Splita, Slatina, Trogira, Betine, Murtera, Pašmana, Prvića, Krapnja, Kvarnera i Istre. Na festivalu su i predstavnici neretvanske baštine te gosti iz Crne Gore. Službeni program među sudionicima navodi i kalafatsku radionicu Bokovac iz Bara.
Posebno ga veseli što je Lantina iz Vrboske ove godine stigla s čak 11 plovila.
– Prošli put ih je bilo devet, sada ih je 11. Rastu i to je dobro – kaže.
Bavčević naglašava da ljude koji dolaze s barkama ne pokreće zarada.
– Tu nema komercijalnog motiva. Ljudi dolaze zbog dobre energije. Opušteni su, razmjenjuju iskustva, gledaju jedni drugima brodove, razgovaraju zašto je nešto napravljeno ovako ili onako. To je zajednica – kaže.
Veliki problem tek dolazi: tko će popravljati drvene barke?
No iza romantične slike jedara i drvenih brodova stoji problem o kojem se znatno manje govori – sve je manje majstora koji ih znaju graditi i održavati.
Kalafatski zanat godinama se nalazi u vrlo osjetljivoj situaciji. Bavčević upozorava da očuvanje broda nema smisla ako istodobno ne postoje ljudi kojima se može prenijeti umijeće njegove gradnje.
– Ako nema mladih snaga koje će ovo nastaviti raditi, imat ćemo problem. Kalafati su sve stariji. Radi se na tome da ponovno zaživi školovanje graditelja brodova u drvu, kalafata. Ako se to ne dogodi, ovi će brodovi s vremenom nestati jer ih neće imati tko raditi i održavati – upozorava Bavčević.
Problem nije nov. U Hrvatskoj se desetljećima nije redovito školovalo za zanimanje brodograditelja u drvu, a inicijative za ponovno pokretanje obrazovanja posljednjih godina dolaze ponajprije iz murtersko-betinskog kraja.
Njegova poruka posjetiteljima zato nadilazi samu feštu.
– Dođite osjetiti taj duh zajedništva, dobru energiju i tradiciju. Ako ne poštujemo svoju tradiciju i svoju prošlost, nema nam ni budućnosti – zaključuje.
Hruštule, paprenjok, tripice i ravioli s okusima nekadašnje Dalmacije
Da se baština ne mora čuvati samo na moru, pokazuje Jakša Damjanić iz OPG-a Terra Arhaica.
Njihov štand pokušava vratiti i neke gotovo zaboravljene otočne okuse.
– Naš je osnovni posao oživljavanje povijesti, a ovdje smo odlučili prezentirati okuse nekih zaboravljenih vremena. Imamo hruštule, starogrojski paprenjok, tripice, raviole punjene tingulom i još puno toga – govori Damjanić.
Terra Arhaica inače kroz svoje programe posjetiteljima predstavlja nekadašnji život na Hvaru, stare običaje i gastronomiju, a među proizvodima koje posebno promovira upravo su paprenjok i hruštule.
Damjanić smatra da se posljednjih godina dogodio važan zaokret u hrvatskom turizmu.
– Mislim da je došlo do određenog pomaka i osvještavanja. Dugo smo trčali za onim što je trend u svijetu, a pritom skrivali ono što imamo. Sada se to mijenja. Trebamo se ponositi svojim i nuditi upravo ono što imamo jer je to na kraju ono što ljudi traže – kaže Damjanić.
Danas i humanitarna marenda za Perle
Terra Arhaica za petak poslijepodne najavljuje i humanitarnu komponentu programa.
– Oko 17.30 pripremamo donacijsku marendu za Udrugu Perle. Naš kuhar Antonijo pripremit će dalmatinsku marendu, a dio će biti namijenjen Perlama – najavio nam je Damjanić.
Udruga Perle djeluje na otoku Hvaru i pruža podršku djeci i mladima s teškoćama u razvoju te osobama s invaliditetom.
Službeni program Dana u Vali za petak u 18 sati predviđa i natjecanje u pripremi „Dalmatinske marende“ na pozornici Terra Arhaica na Novoj rivi.
Večeras Cambi, u subotu Ples jedara i svjetla te Petar Grašo
A glavni dio festivala tek predstoji.
U petak od 9 sati nastavljaju se izložbe i prezentacije tradicijskih barki, u 11 sati počinje promotivno jedrenje „Jedra u Vali“, dok je u 17 sati predviđen mimohod svih sudionika. Svečano otvorenje na Trgu Tvrdalj zakazano je za 17.15, nakon čega slijede smotra tradicijske flote, druženje s posadama, gastronomski i folklorni program. U 20.30 sati na Tvrdalju nastupa klapa Cambi.
Subota donosi možda i najatraktivniji dio cijele priče. U 9 sati u valu bi trebala uploviti replika povijesne dubrovačke galije Karaka, a u 10.30 počinje regata tradicijskih barki „Jedra Staroga Grada 2026.“.
U 20.30 slijedi ono zbog čega mnogi posebno dolaze u Stari Grad – Ples jedara i svjetla, noćna plovidba tradicijskih brodova uz glazbeni, dramski i svjetlosni program. Odmah potom, u 21 sat, na Trgu Tvrdalj nastupa Petar Grašo.
Nedjeljno jutro rezervirano je za „Kavu prije partence“, nakon čega će između 9 i 12 sati festivalska flota polako napustiti Staru Gradsku valu i krenuti prema svojim matičnim lukama.
Do tada će Stari Grad još tri dana živjeti onako kako najbolje zna – uz barke, jedra, spizu, pjesmu i more.
