Novi prijedlog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima Vlada je ovih dana poslala u hitnu saborsku proceduru ne prihvativši nijednu primjedbu iz javne rasprave. Zanemarila je i primjedbe akademika Davorina Rudolfa, Ivana Aralice i Dubravka Jelčića te sveučilišnih profesora Đure Njavre i Miroslava Tuđmana, koji su svoj prijedlog uputili Saboru i Vladi još u lipnju ove godine, piše Večernji list.
Akademik Davorin Rudolf

U njemu su zatražili da se 25. lipnja proglasi Danom neovisnosti, što je Vlada i predložila, ali taj bi dan bio samo spomendan, a ne blagdan. Što o prijedlogu novoga blagdanskog kalendara kaže akademik Rudolf, koji je bio ministar u prve tri vlade nakon demokratskih promjena.

Zadovoljava li vas Vladin prijedlog?

 – Vlada predlaže da se konačno utvrdi Dan neovisnosti 25. lipnja, ali iznenadio me prijedlog da se taj dan normira kao spomendan, a ne kao blagdan i neradni dan! U utorak, 25. lipnja 1991., stupili su na snagu Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH i Deklaracija o uspostavi suverene i samostalne RH, koji su zajedno s Ustavom donesenim 22. prosinca 1990. temeljni pravni i politički dokumenti o rođenju istinski neovisne i suverene države Hrvatske. Prvi put nakon 1102. bez Mađara, Mlečana, Habsburgovaca, Turaka, Beča, Budimpešte ili Beograda. Taj dan, dakle 25. lipnja 1991., država Hrvatska stekla je međunarodnopravni subjektivitet, pravo na opstanak, dostojanstvo, poštovanje teritorijalne cjelovitosti i pravo na samoobranu. Državne granice koje je zatekla postale su granice zaštićene međunarodnim pravom, a oružani nasrtaji na te granice i hrvatski državni teritorij međunarodni je zločin agresije.

Novi prijedlog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima Vlada je ovih dana poslala u hitnu saborsku proceduru ne prihvativši nijednu primjedbu iz javne rasprave. Zanemarila je i primjedbe akademika Davorina Rudolfa, Ivana Aralice i Dubravka Jelčića te sveučilišnih profesora Đure Njavre i Miroslava Tuđmana, koji su svoj prijedlog uputili Saboru i Vladi još u lipnju ove godine. U njemu su zatražili da se 25. lipnja proglasi Danom neovisnosti, što je Vlada i predložila, ali taj bi dan bio samo spomendan, a ne blagdan. Što o prijedlogu novoga blagdanskog kalendara kaže akademik Rudolf, koji je bio ministar u prve tri vlade nakon demokratskih promjena.

Taj dan, dakle, smatrate jednim od najvećih u hrvatskoj povijesti?
  – Dopustite da sve to sažmem: 25. lipnja 1991. unesene su dvije povijesne novine u hrvatski državni prostor. Prva, prestala je postojati prva južnoslavenska država, stvorena 1. prosinca 1918., zahvaćena ratom 1941. i preoblikovana iznutra 1943. i 1945. Zauvijek je okončan jugoslavenski pokus dug 72 godine i neostvarena južnoslavenska epoha. Druga, komunistički je totalitarizam mirnim putem zamijenjen demokratskim, višestranačkim parlamentarizmom i tržišnim gospodarstvom. Nažalost, nakon tih povijesnih magistralnih postignuća nametnut nam je dugotrajan, krvav i razoran obrambeni rat.
Ali mnogima je 8. listopada istinski Dan neovisnosti, jer su na taj dan 1991. prekinute sve veze s Jugoslavijom, a to je 2000. ugrađeno i u zakon?

 – Odluka donesena u Saboru 8. listopada nije bila konstitutivan akt o nastanku države Hrvatske. Odlukom o konačnom prekidu svih veza s federalnim republikama bivše Jugoslavije samo su potvrđeni i implementirani akti o neovisnosti usvojeni 25. lipnja 1991. To je kazano u samome uvodu odluke od 8. listopada. Moram istaknuti još jedan važan detalj. U međunarodnim odnosima rat se definira kao oružani sukob između država. Dok nema države, sukob se klasificira kao unutarnji, građanski rat. U takvom internom sukobu nema napada ni agresora izvana. Agresivni rat na Hrvatsku 1991. sigurno nije započeo tek 8. listopada.

Građani su zbunjeni. Čak je i Ustavni sud presudio da Dan neovisnosti može biti samo 8. listopada te da ta odluka mora biti dosljedno poštovana u sudskoj praksi.
 – Zbrku je izazvalo tromjesečno mirovanje odluka o neovisnosti dogovoreno na Brijunima 7. srpnja 1991., jer su u Europskoj uniji vjerovali da će se u tome razdoblju jugoslavenska državna kriza riješiti na miran način. Valja istaknuti da mirovanjem nisu stavljene izvan snage odluke donesene 25. lipnja. Nijednim ustavnim zakonom nisu dezavuirane, niti je bilo kojim novim zakonskim ili političkim aktom nanovo proglašena neovisnost i samostalnost države Hrvatske. Na Dan neovisnosti prestao je na području Hrvatske važiti državnopravni sustav Jugoslavije i počela je primjena zakona i propisa legalne i legitimne novostvorene državne vlasti Republike Hrvatske. Drugim riječima, za sve što se u Hrvatskoj događalo do 25. lipnja 1991. bila je odgovorna Jugoslavija, a od 25. lipnja 1991. Hrvatska. Datum stjecanja neovisnosti, prema tome, važan je pravno, politički, povijesno, u širemu smislu i kulturno, jer je vezan uz osjećaj domoljublja i zajedništva.
Cijeli razgovor možete pročitati ovdje.


Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime